VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)

Strana - 157

157 dade generalat varaždinski u Koprivnici graditi zavjetnu kapelicu na čast Spasitelja. Ova kapelica Salvatorova prizidana je samostanskoj crkvi na lijevoj strani od ulaza, t. j. nasuprot kapelici Lauretanskoj. Nad ulazom u kapelicu stoji bojadisan natpis: „Hoc generalatus posuit Tibi Christe sacellum, haec igitur populi respice vota tui". Gradnja kapelice dovršena je godine 1744. Osim crkve, samostana i vrta imali su Franjevci tada u Koprivnici još ove posjede: 1. Kod kapele svetih triju kraljeva livadu, na kojoj je trebalo 12 kosaca. 2. U Bregima prema selu Jeduševcu malu livadu za 3 kosca. 3. Najveća livada nalazila se u Petrovcu. 4. Oranica samostana koprivničkoga nalazila se ispod brijega Draganovca. — Uz dohodak od ovih posjeda uživao je samostan nešto prihoda takodjer od krajiške oblasti. Uvijek je naime jedan od Franjevaca bio kapelan carske posade, koja se nalazila u tvrdji koprivničkoj. Takav kapelan morao je vojnicima propovijedati, služiti sv. misu i dijeliti sv. sakramente. Koprivnički su Franjevci uopće često služili u vojnoj Krajini. Kada se na pr. Austrija godine 1778. radi Bavarske spremala za novi rat s Pruskom, odlazile su krajiške čete iz Hrvatske u Moravsku. Tada bude koprivnički gvardijan Gelazije Stroczinger imenovan vojnim kapelanom gjurgjevačke pukovnije, te morade 7. ožujka 1778. poći u Drnje, gdje se sabirala pukovnija gjurgjevačka. Istodobno otac Vinko Vinacer, kapelan posade koprivničke, postade vojnim kapelanom križevačke pukovnije, te morade 10. ožujka 1778. otići iz Koprivnice. Mjesto Stroczingera došao je u koprivnički samostan o. Alan Moshomer, definitor provincije franjevačke, dočim je kapelanom posade koprivničke postao o. Placid Gogg, vikar samostana franjevačkoga u Varaždinu. III. Velika nesreća zadesila je franjevački samostan u Koprivnici 8. studenoga 1778. Na večer u 8 i 72 sati silno se potresla zemlja. Iste noći ponovio se potres još 11 puta, a osjetio se ne samo u Koprivnici, već takodjer po cijeloj Hr-