VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)

Strana - 154

154 ostade samo na papiru, te Franjevci ne dodjoše do svoga posjeda u Koprivnici. Ipak nijesu Franjevci napustili prava svoga. Oni dapače potraže zaštitu kod samoga kralja Ferdinanda III., koji sasluša njihovu molbu, te im 25. kolovoza 1644. dosudi pravo. Toga naime dana izdade kralj u Beču strogi nalog zagrebačkomu biskupu Martinu Bogdanu i gradskomu poglavarstvu u Koprivnici, neka Franjevcima predadu njihov razvaljeni samostan sa crkvom i sa svime, što k tomu spada. Gradsko poglavarstvo u Koprivnici nije se pokorilo niti tomu nalogu, te je bivša franjevačka crkva blažene djevice Marije i nadalje služila za župnu crkvu. Radi toga pravdala se biskupija s franjevačkim redom. Jedna takva istraga zabilježena je u kanoničkim vizitacijama, koje se čuvaju u nadbiskupskom arkivu zagrebačkom. Pravda bude riješena godine 1657., kada je neka pobožna udovica darovala Franjevcima svoju kuću i posjed unutar bedema koprivničkih prema južnoj strani. Ovdje sagradiše sebi Franjevci samostan s 8 sobica. II. Prvi kapitul (veliki zbor) slavonske provincije sv. Ladislava držao se 6. siječnja 1662. u Ormužu. Na tome kapitulu spominju se pravi samostani („conventa") samo u Zagrebu, Varaždinu, Križevcima, Remetincu, Ormužu, Ivaniću i Krapini, dočim se za Koprivnicu i Čakovec kaže, da imaju samo „rezidenciju", t. j. kuću bez klauzure (ograde). Tada je predstojnikom („praesidens") —a ne gvardijanom —samostana koprivničkog bio o. Gabrijel Kerstel, a redovitim propovjednikom o. Budai; predstojnik Kerstel bijaše ujedno propovjednik za njemačku (krajišku) posadu u Koprivnici. Koprivnički samostan spominje se prviput kao „conventus" — a ne kao „residentia" — tekar na kapitulu, koji se 10. svibnja 1668. držao u Remetincu. Tadaje,, gvardijanom" samostana koprivničkog bio o. Aleksije Senius*(Senjan),'j vikarom o. Ladislav Janković, a propovjednikom o. Abraham Kalinski. Na tomu je kapitulu generalni vizitator (t. j. povjerenik ge-