VJESNIK 12. (ZAGREB, 1910.)

Strana - 140

140 vomu vitezu, koji je nasljednik umrloga. O tomu vodi se poseban iskaz, te svaki vitez reda zlatnoga runa znade, tko je sve prije njega nosio dotične znakove. Tako primjerice nadvojvoda Rainer nosi one znakove, što ih je nekada nosio Krištof Kolumbo, koji bijaše takodjer vitez reda zlatnoga runa. II. Kako je Nikola Zrinski postao vitezom reda zlatnoga runa. Vitezom reda zlatnoga runa postao je do nedavna samo jedan Hrvat: ban Nikola Zrinski, praunuk istoimenogjunaka sigetskoga. Nikola se u ratu s Turcima odlikovao toliko, da je upravo zadivio savremenike svoje. Godine 1663. sjajno je na rijeci Muri obranio svoju tvrdju Novi Zrin, koju triput opsjedahu Turci. Iste godine otme Zrinski 31. listopada prtljagu velikoj turskoj vojsci, s kojom je veliki vezir ostavio Nove Zamke (Neuhäusel), te se vraćao u Budim. Početkom god. 1664. poduzme Nikola Zrinski četovanje po ugarskoj Podravini, koja je onda pripadala Turcima. Redomice zauze on Breznicu, Bobovac, Barč i neke druge turske tvrdje, zapali varoš Pečuh i do 500 turskih sela, uništi glasoviti turski (8565 koraka dugi) most kod Osijeka, te se vrati u Medjumurje s ogromnim ratnim plijenom (3000 konja i 20.000 goveda). Uspjehom ove vojne iznenadio je Nikola Zrinski čitav svijet kršćanski. Njegov se uspjeh isticao tim većma, što se god. 1663. u ratu s Turcima upravo kukavno poniješe vojvode carske vojske. Nikoli Zrinskomu počmu odasvuda stizati znakovi štovanja. Francuski kraj Ljudevit XIV. imenuje ga odmah pairom Francuske, te mu na dar pošalje 10.000 talira. Njemački knezovi uzeše Nikolu za brata svoga, a papa rimski šalje mu svoju sliku, vezenu u zlatu. Ali najveće odlikovanje iskaže Nikoli Zrinskomu španjolski kralj Filip IV., koji ga imenuje vitezom reda zlatnoga runa. Kadgod bi naš vladar želio, da kojemu svojemu podaniku namakne čast viteza reda zlatnoga runa, uvijek se morao po svome poslaniku u Madridu obratiti s molbom i prijedlogom na kralja španjolskoga. Carevoj želji redovito se išlo na ruku, te je predloženik bio imenovan vitezom, premda gdjekada tekar poslije više godina, ako prije nije bilo prazno nijedno mjesto. Kod Nikole Zrinskoga učinjena je iznimka. Njega je naime vitezom reda zlatnoga runa imenovao kralj Filip IV. spontano (svojevoljno), ne čekajući „intercessiju" (posredovanje) cara i kralja Leopolda I. Slično odlikovanje doživio je samo još jedan junak : grof Rüdiger Starhemberg, koji je godine 1683. obranio Beč prigodom druge opsade turske. Nikola Zrinski doznao je za svoje odlikovanje već na proljeće godine 1664. To nam dokazuje priloženo pismo, Što ga je 13. srpnja 1664. grof Trautmansdorf pisao grofu Pöttingu. U tome pismu javlja naime Trautmansdorf, da su na bečkom dvoru 6. srpnja očekivali hr-