DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)
Strana - 52
52 naime prije krunidbe nazivao dux, a tek nakon vjenčanja daje mu papa naslov rex. Za ovu tvrdnju našu imamo dovoljno dokaza. Tako papa Grgur VII. nazivlje Gezu duxom, dočim okrunjenom Salomonu daje naslov rex (Fejér: Cod. I. 421, 423). 1 Zvonimir se nazivlje prije krunidbe : dux Chroatorum (Rački : Doc. 87). Poslije smrti kralja Krešimira I. imao bi ga bio naslijediti sin njegov Svetoslav, ali vladu dobi ipak, bilo uplivom ma kojim mu drago, mladji sin Držislav. Svetoslava patrio je naslov dux, ako se ravnamo po analognim slučajima u Ugarskoj. Trebalo je stoga da Držislav kao faktični vladar, nosi neki veći naslov i prije krunidbe. U slučaju sličnom, gdje je bilo više faktičnih vladara, znamo da je ugarski kralj nosio naslov: magnus rex. Analogno bi bio Držislav prije krunidbe, koja vjerojatno nije bila odmah obavljena, jer joj je po svoj prilici na putu stojalo pravo prvorotstva 260 ) Svetoslavljevoga, morao nositi naslov magnus dux. Pa i u istinu sačuvan nam je kameni spomenik, koj nazivlje Svetoslava dux Chroatorum, a Držislava: dux magnus. 261 ) Da se je hrvatski vladar prije krunidbe zvao dux, a iza nje rex, dokazuje nam i Zvonimirova listina od g. 1076. Doc. 87, 1., gdje se nazivlje: Ego Demetrius qui et Svinimir nuncupor, dei gratia Croacie Dalmatieque dux .... per vexillum, ensem, sceptrum et coronam investitus atque constituais rex. Sr. s ovom posve sličnu listinu Gezinu der kais. Akademie der Wissenschaften, Wien XX. 1856. p. 373. si. i Klaić: Povjest Bosne p. 43.). Za Tomislava obdržavan je i sabor, i to državni sabor, na kom su se raspravljali, kako je za ono doba posve razumljivo, poglavito pitanja uredjenja pojedinih biskupija i bogoslužja. Da su zaključci u crkvenim pitanjima trebali odobrenja papina, posve je razumljivo, pa se iz te činjenice ne može izvoditi, da spljetski sabor od g. 924—927. nije bio državni sabor, kako to tvrdi Bogilić: Pisani zakoni na slovenskom jugu, Zagreb 1872., p. 128. Da je spljetski sabor državni sabor, dokazuje što su na njem bili i svjetovnjaci: Chroatorum atque Serborum proceres. Da je pako papinski legat prisustvovao, ne samo da je naravno, jer je najvažniji predmet bilo uredjenje crkava 1 bogoslužja, nego i posvema pravilno, jer je i u Bizantu saboru vazda prisustvovao papinski legat. Sr. Geizer : Die Genesis der byzantinischen Themenverfassung, p. 12. — Konačno i riječi: congregatis in Spalato episcopis et judicibus, dokazuju da je ovo bio pravi državni sabor, jer šta bi judices, dakle upravnici polag nazivlja one dobe imali na crkvenom saboru posla. U ostalom ne valja zaboraviti, da su u ono doba sabori drukče izgledali nego danas, a i imali posvema drugi oblik i djelokrug. — Bilješke od ovom saboru sačuvala nam je crkva, pa je po tom i sadržaj bilježaka po prirodi stvari najviše takav, koji se tiče interesa crkve. 260) Nema dvojbe, da je u Hrvatskoj vrijedilo pravo prvorotstva. Tako Mutimir g. 892. (Doc. 12) veli: mihi Muncimir, divino munere juvatus Chroatorum dux, residente paterno solio. Cf. Krešimirov Doc. 45. od god. 1062.; Stjepanov Doc. 124. od g. 1088./9. : cum igitur omnipotentis dei pietas me sua clemencia patrum, avum, proavumque solio in regio . . . exaltaverit konore. 201 ) Bulić: Hrvatski spomenici iz dobe narodne dinastije, Zagreb 1888. I. p. 26 i slijedeće. Sr. Gruber u „Vjesniku zem. ark." God. XI. br. 2.
