DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)

Strana - 51

kao vladara, to znamo iz Prokopija

2

^) koj veli: τά γαρ εθνη ταύτα, Σκλαβηνοί τε και "Ανται, ούκ άρχονται προς ανδρός ενός, άλλ' έν δημοκρα

τία εκ παλαιού βιοτεόοοσι. και δια τούτο αύτοις των πραγμάτων άεί τά τε ξόμφορα και τά δύσκολα ές κοινόν (de bello goth. III. 14). U zajednici i javnim skupštinama obavljahu javne poslove. Sabore dakle poznavali su stari Sloveni već u davnini.

254

) Pa kad su na saboru obavljali državne poslove posvema je naravno, da su na saboru i ustoličili vladara, odnosno kašnje krunisali. Vladar si je dapače sam metnuo krunu na glavu, kako nam priča perzijski pisac Gurdezi. •Kronika popa Duklj апта

2

'°

г

°) opisuje nam ovakovu krunidbu od prilike iz vremena velikoga moravskoga kneza Svatopluka (f 894.)· Ova krunidba morala je uslijediti svakako iza godine 892., jer od te godine posjedujemo listinu Mutimira, koj se nazivlje: Chroatorum dux, U kronografu nekom ruskom

25

") nalazimo iz godine 894. zabilježeno: de eremita Joanne, filio regis Chroatorum.

257

) Po Papalić-Kaletičevn hrvatskom prepisu bio bi taj vladar, koji je bio kraljevskom krunom vjenčan, nosio ime Budimir. Sa pravnoga gledišta posvema je sporedna stvar, kako se je tadanji hrvatski vladar zvao. Za nas je ovdje glavno, da je kralj na saboru okrunjen. Ovo je dakle trag prvoga hrvatskoga krunidbenoga sabora.

258

) Listina pape Ivana X. od g. 924. (Rački Doc. 149, p. 189.), koja veli: Tamislao regt Chroatorum et Michaeli excellentissimo dud Chulmorum, dokazuje nam, da je i Tomislav bio krunjen, jer Toma arcidjakon nazivlje Tomislava duxom, što je svakako napisao na temelju neke listine ili bilješke, kad još Tomislav nije bio krunjen.

259

) Vladar se je 25ϊ

) Pod Prokopijevim Slovenima ne razumjevaju se samo predji današnjih Bugara i Slovenaca, već takodjer Hrvati i Srbi. Oblak : Eine Bemerkung zur südslavischen Geschichte u Jagičevom: Archiv für slavische Philologie, XVIII. p. 233. i54

) Rački: Rad 17. p. 74. 255

) Ljetopis popa dukljanskoga pisan je u Baru negdje izmedju godine 1143. i 1153, Rački: Ocjena starijih izvora, Književnik I, p. 204. —Jedva treba spomenuti, da kronika ima mnogo toga, što je zbrkano kasnijom dobom. Ipak nema dovoljno temelja za tvrdnju Pavićevu: Cara Kon. VII. Porph. p. 62, opaska, da se ova krunidba tiče Zvonimira. 256

) Rački Doc. 192 p. 377. Rački bilježi g. 873.—894. Jireček u časopisu češ. mus. 1862, 320—1. — Proti Palackiju (Dejiny I. 158), da se ova bilješka tiče sjeverne, češke Hrvatske, dokazuje Rački Doc. p. 378. op., da se tiče južne Hrvatske. 257

) Rački: Doc. 190 p. 375. — Rački: Rad 91. p. 127. stavlja prelaz hrvatske knježevine u kraljevinu izmedju g. 892. i 924. 258

) Čin same krunidbe lijepo rekonstruira Kukuljević: Rad 58., p. 48 i si. — Sr. i Klaič u Kolu. III. 46. 251

) Horvat: Kralj Tomislav i njegovo doba. Prosvjeta g. 1896. p. 729. — Jireček u svojoj povjesti Bugara p. 152. veli, da je Tomislav zbacio nominalno vrhovništvo Bizanta i primio kraljevski naslov. Za njegovo da su vrijeme spadali k Hrvat skoj Neretvani i Bosna. (Glede Bosne veli isto i Krause, Dümmler: Sitzungsberichte