DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)
Strana - 31
31 pacta i sa gradovima Italije, koja se moraju smatrati ugovorima medjunarodno-pravnoga karaktera. Venecija ukazuje se nam medjunarodnopravnim subjektom prema ostalom svijetu, osim Bizanta. Ona bo pravi ugovore sa svakim, osim Bizanta. Sa Bizantom ne stoji Venecija u medjunarodno-pravnom odnošaju, već uredjenje obostranih gospodarskih i prometnih prilika dobiva svoju formalno-pravnu sankciju u obliku hrizovulje, izdane od cara bizantinskoga Veneciji. Tako hrizovulja od g. 992. daje trgovačke povlastice Veneciji, 143 ) dočim su s druge strane Mlečani obvezani pomagati Bizant svojom flotom protiv Langobarda donje Italije. Venecija je dakle u državopravnom odnošaju prama Bizantu, ma da je njezina ovisnost samo prividna, jer ona neovisno od Bizanta pravi ugovore sa subjektima posve neovisnima od Bizanta. 144 ) Prema ovome stanju stvari ne možemo se čuditi, što Venecija pravi g. 1076. 145 ) posebna pacta sa dalmatinskim gradovima, za koje se može zastupati mnjijenje, da su do kralja Zvonimira često bili u nominalnoj ovisnosti od Bizanta. 146 ) Obzirom na sveukupni položaj dalmatinskih gradova, možemo pravom ustvrditi, da je Koloman postavši hrvatsko-dalmatinskim kraljem, po dokazu trogirske listine htio u najširem opsegu respektovati položaj dalmatinskih gradova, i ostaviti im neoskvrnut položaj, koji su zauzimali prema hrvatskim kraljevima, pa se ograničiti u pogledu financijalnom na minimum, hoteći pri tom naročito još istaknuti, kako ne će dalm. gradovi davati Kolomanu ni onaj tributum, što su ga nekoć kraljevstva sa Venecijom obnavlja Henrik II. 1002., Konrad 1034. i konačno Henrik IV. 1095. Cf. Schaube: Handelsgeschichte der romanischen Völker des Mittelmeergebietes bis zum Ende der Kreuzzüge. München und Berlin 1906. p. 4. sq. O državnim ugovorima, koje je sklapala Venecija sa vladarima zapada sve do Otona II. sr. A. Fania: Die Verträge der Kaiser mit Venedig bis z. J. 983. (Mittheil. d. Inst. f. öster. Gesch., Ergänzungsbd. I., 1881.; Lentz: Byzant. Zeitsch. 1894., p. 72. i si. 143 ) Sçhaube: 1. c. p. 18. Vidi hrizovulju ovu bizantinskih careva Basilija i Konstantina u Tafel i Thomas 1. c. I. 36., gdje je datirana nagodinu 991. Njemački prevod ove hrizovulje iz barbarskoga prevoda latinskoga daje Gfrörer: 1. c. I. p. 360. 14 *) Na naša vremena došao je kao najstariji t. zv. pactum Lotharii od g. 840, otisnut kod Romanina: Storia documentata di Venezia, I. 356. sq., koji se ali pozivlje na stariji, koji je bio sklopljen u Raveni. Pakt taj nije u istinu ugovor, sklopljen izmedju cara i Venecije, već izmedju Venecije i nekih caru podložnih italskih gradova, ali gaje car dao na svoje ime constituer e et describere. — Ugovor Venecije sa Capodistrijom od g. 976., kojom se Capodistrija obvezuje biti u miru i prijateljstvu, ako bi Venecija došla u borbu sa drugim istarskim gradovima. Schaube: 1. c. 6. i 8. U5 ) Rački : D. p. .101. W6 ) Cf. Rački: Rad. LVI. p. 91. Radonič: O političeskihi, otnošenijahi. dalmatinskihT> gorodovt kt Bizantu VT> X. vêkê, u: „Izvestija russkago arheologičeskago instituta." Sofija 1901. p. 417. koji u ostalom iz činjenice, da su dalmatinski gradovi u X. vijeku priznavali bizantsku vrhovničku vlast, krivo izvodi i ovisnost hrvatskih kraljeva od Bizanta. \
