DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)
Strana - 29
29 od gradskih zemljišta 184 ) privatnogospodarstvene naravi daću zvanu census ili terragium. Te su dakle daće plaćali pojedinci od zemlje, koju su posjedovali. Tek u XIII. vijeku počeli su kraljevi podijeljivati pojedinim gradovima privilegije, uslijed kojih su gradjani postali pravim vlasnicima posjedovanih zemalja. Census se je doduše i nadalje raspisivao na pojedince, 135 ) ali je sada dobio javno-pravni karakter. Porezni se ipak sustav odtud razvio nije, jer je u skoro zamijenio taj census sa t. zv. collecta ili exactio, koji je bio kolektivnom svotom, što su ju gradovi godišnje plaćali kralju. 136 ) Time su se na neki način odkupili od plaćanja censusa „infra regales terminos," ali su naravno morali plaćati terragium, u koliko su van granica grada i gradskoga teritorija posjedovali zemlje kraljeva Uska t. j. zemlje koje su spadale varmegjiji (kincstâri vârbirtok). Osim ovih daća još su morali dati kralju honorificentiam, ili munera. 131 ) Glavni je dakle i redoviti teret bila zemljarina, koja bijaše, kako jur spomenusmo, naročito dok se je individualno rasporezivala, privatno-gospodarstvenoga 138 ) karaktera, što vidimo i iz činjenice, da je ta zemljarina, pod naslovom collecta, ostala samo u gradovima, a to očito zato, jer je kralj bio zemaljskim gospodarom (dominus terrestris) grada, dočim ostala zemlja, u koliko joj nije vlastnikom kralj, plaća terragium svojim zemaljskim gospodarima. Ostavljajući po strani izvanredne 139 ) poreze, vidimo da je glavnim principom, na kom se temelji porezni sustav Arpadovski : temeljno načelo, 134) Timon: Ungarische Verfassungs und Rechtsgeschichte, Berlin 1904. (po II. ug. izdanju) p. 166; Hôntan Bâlint: A magyar vàrosok az Arpâdok korâban, Budapest 1908. li5 ) Temelj je bila pojedina kuća, curia, mansio: Endlicher: Mon. Arpadiana p. 462., toč. 1 506., toč. 1. Hôntan: 1. c. p. 109. Za vrijeme Kolomana, plaćalo je svako kućište 12 denara (frisatika; denar = 12 filira), kako se vidi iz potvrdnice Karla Roberta od g. 1326. Klaić: Marturina p. 155. Smič. III, c. 214. 136) Timon: 1. c. p. 170.; Hôman: 1. c. p. 108. p. Nema pravo Hôman, kad hoće da razlikuje izmedju kolekte i censusa, jer je oboje danak od zemlje, a lucrum camerae zove se zato, što teće u kraljevu blagajnu. Sr. Timon, 1. c. p. 243 i 253. 137 ) Cf. na pr. Endlicher: Monumenta Arpadiana p. 507. toč. 10. A i onaj census annuus, koj odredjuje g. 1266. Bela za svoga sina duxa Belu, da imadu platiti Zagrebčani, nije nego honorificentia, pošto ih kralj od kolekte izrično oprašta. Smičiklas: Cod. V. Nr. 877. p. 401. 1SS ) Ovomu shvaćanju ne stoji na putu T. XXXIII. Dec. II. Andrije od 1232. (Endlicher, 1. c. p. 433.) po kom je jedna trećina od marturina pripadala „domino fundi" (zemaljskom gospodinu), a dvije „domino terre" (vladaru), jer i odavle proizvire nazor vrhovnoga vlasništva vladara nad zemljom, kojim odiše ugarski porezni sustav najstarije dobe. Cf. Timon: 1. c. 262, 264 sq. Klaić: Marturina p. 157. glede razdiobe na tri dijela. 13e ) Cf. Timon: p. 263.
