VJESNIK 11. (ZAGREB, 1909.)
Strana - 78
jedan napis, nađen 16. kolovoza 1886. na dvije ploče, koje su bile kao poklopac na grobu nekoga seoskoga dječaka blizu nekadašnje crkve sv. Bartula na Kapitulu kod Knina. 18 ) Fr. Bulić 19 ) je opisao ove ploče i njihov napis s paleografičkoga i umjetničkoga pogleda, te je došao do zaključka, da su te ploče česti pluteja ili ciborija neke crkve iz 9. ili 10. vijeka, koji su istom iza porušenja te crkve dospjeli na onu grobnicu. Na jednoj ploči pročitao je Bulić ovaj napis: CLaV DVX HROATORum INTEmPVS D., a na drugoj IRZISLaV DVCEm MAGNum. On međutim drži da manjka još jedan komad ploče i napisa u sredini između ove dvije ploče, i napis toga komada da bi nam omogućio, da shvatimo smisao cijeloga napisa. Uzevši ipak, da ništa ne manjka, nego da te dvije ploče spadaju skupa, onda bi se obzirom na to, što iz drugih izvora znamo, da je uz Držislava bio i brat njegov Svetoslav, imao po njegovu mnijenju taj napis čitati ovako: „(Svatas)clav dux Hroatorum in tempus Dirzisclav ducem Magnum". Tu nas međutim smeta nepravilni oblik „in tempus" mjesto „in tempore", no Bulić drži, da je to valjda ropski prijevod hrvatskoga „u vrijeme", te je dokazom, da ovaj napis potječe iz doba, kada se za slovničku dosljednost malo marilo, a ujedno nam razjasnjuje drugu slovničku nedosljednost, običnu također za druge polovine srednjega vijeka, naime akuzativni dočetak „Dirzisclav ducem magnum" mjesto pravilnoga genetiva Dirzisclav(i) duc(is) magn(i), te bi se po tome čitao cijeli napis ovako: „(Svatas)clav dux Hroatorum in temp(ore) Dirzisclav(i) duc(is) magn(i)". Tim se čitanjem po sudu Bulićevu dobiva relativno potpun smisao koji nam potvrđuje savremenost „bana" Svetoslava s kraljem Držislavom. Radić (1. c.) međutim drži, da ta dva ulomka ploče doista spadaju skupa, i da se može prihvatiti ovo zadnje čitanje, s tim više, što nas na takovo čitanje ovlašćuje i zadnje slovo prvoga ulomka, koje nam uz prvu nepotpunu riječ drugoga (ulomka) daje samu jednu potpunu riječ Dirzislav(i) ; sam pako napis, koji nam daje relativno potpun smisao, mogao bi se po njegovu mnijenju popuniti kakvim glagolom na pr. „aedem hanc" ili „ciborium hoc" ili „chorum hoc pro redemptione animae struxit" ili „struere fecit"', te bi nam po tom kazivao, da je -neku crkvu (ili ciborij ili kor) dao sagraditi Svetoslav u doba Držislavovo. I Bulić (1. c.) drži, da su ovi ulomci česti spomen-napisa sagrađenja ili barem popravka dotične zgrade, jer su oni stajali u savezu s nekom crkvom, i to kao pluteji na amvonu, ili na pregradi pjevals ) Franjo Radić „Spomenik velikoga župana Držislava i župana Svetoslava" u „Starohrvatskoj Prosvjeti" God. II. (1896.) srr. 38. 19 ) „Hrvatski spomenici u Kninskoj okolici itd." Izdala Jugosl. akademija u Zagrebu 1888. str. 18., 22—23, i 26—30.
