VJESNIK 10. (ZAGREB, 1908.)
Strana - 138
138 Imamo Η pravo zaključivati (s Hirschom 1 ) da V. Th. ovdje izravno crpe iz Adm. ? Mi smo vidjeli razloge za drugačije mnijenje u slučaju mjesta, zajedničkoga djelima Adm. i V. Bas., te ima jedna osobita točka, koja nagovješćuje, da i ovdje imamo posla sa sličnim odnošajem Ima jedna sitnica u V. Th., koje nema u Adm. Zidanje tvrđe, kaže se, da je bilo dovršeno μόγις μεν ali δια πολυχειρίας λαμ πρώς (123, 12). Ovo nam pomaže potvrditi, što bismo i inače mogli nagađati, da pisac djela Vita Theophili nije imao raspravu svojega gospodara pred sobom, već samo jedan sastav one posebne cedulje, iz koje je Konstantin prepisao ovo mjesto u Adm. U svojoj divnoj analizi nastavka Teofana, Hirsch je opredijelio glavna fakta u pogledu kompozicije istoga. Mi smo sada u položaju, da osvijetlimo to pitanje i dalje. Povijest Genesijeva, koja je bila poduzeta na zapovijed Konstantinovu, nije zadovoljavala Konstantina, i on odluči, da dade sastaviti bolju i potpuniju povijest, pod svojim vlastitim neposrednim nadzorom On povjeri ovo djelo anonimnom jednom piscu, ali sam doprinese jedan dio istomu, naime život Vasilija, koji se razlikuje stilom i odvaja posebnim predgovorom od ostaloga djela. Ali i ostatak djela, naime vladanja četiriju predidućih careva, mogao bi se na njeki način njemu pripisati; on je zanj podao i uredio materijale, kao što kompilator naročito kaže : τών καθ' έκαστα τάς υποθέσεις φιλόπονους συνέλεξε καί ευσυνόπτως εςεθετο (Praef. ρ. 4). Pisac ide tako daleko, te opisuje sama sebe kao da je malo više nego li amanuensis : χείρα μόνως λαβών ημών διακονονουμένην σοι οσα τοις προ σοΰ βεβίωται. Vrela, koja je Konstantinov suradnik upotrebljavao, sastojala su se od Genesija i materijala, što su mu ga careve zbirke pružale. Pri povijest ο Sarkelu sačinjavala je jedan članak u ovim zbirkama i bila je upotrebljena u dvostruku svrhu, jer se i car njome poslužio u Adm. i dao ju svomu suradniku za Vita Theophili, kao što je upotrijebio južno-italsku pripovijest i za Adm. i za svoju Vita Basilii. Još jedan slučaj ο takvoj dvostrukoj porabi je opis vatrenih znakova, koji se na lazi u „životu Mihajla III." (c. 35) i u raspravi Ad Romanum, publi ciranoj kao dodatak k djelu De Cerimoniis knjiga I. 2 , jer i ovdje jedva možemo sumnjati, da imamo posla sa zajedničkim sastavkom. Gore (§ 9) smo vidjeli, da je gornja međa za vita Basilii A. D. 948. Sada na jednom važnom mjestu, na koje je Hirsch upozorio u životu Mihajla II., spominje se brižljivo nastojanje Konstantinovo, da se Kreta 3 nanovo osvoji, što je Hirsch pravo u svezu doveo s kretskom 1 Op. cit. 206. 2 Pp. 492—3. Ima jedna crta u Vita, koje nema u App.: 198, 2 επε! κατά τήν έσπέραν ό έκ τοΰ Φάροο φανός δια τοΰ παπταοΰ έδήλοο κτλ. (App. 493, 15 σονέβητούς συ νήθεις αψαι φανούς). 3 C. 26, ρ. 81.
