VJESNIK 10. (ZAGREB, 1908.)

Strana - 135

135 lima, koji pokazuju, da je Velika Moravska bila još neosvojena za prvih njekoliko godina desetoga stoljeća. Konstantin (ρ. 164) pripovijeda, da se seoba Prečenega u Atelkuzu dogodila pred 55 godina. On daje ovaj datum dvaput: 164, U προ ετών δέ πεντήκοντα (πέντε) οί λεγόμενοι Οοζ κτλ. 164, 20 δεσπόζοοσι τής τοιαύτης χώρας, ώσ εϊρηται, μέχρι τής σήμερον ετη πεντήκοντα πέντε. Jasno je, da je πέντε ispalo na prvom mjestu,

1 i da je pisac imao točan datum pred sobom. Kuun je počinio vanrednu pogrješku prevodeći grčki. On prevodi ώς εΐρηται „uti fertur:" i tumači ovako: „Соп

stantinus annos 55 commorationis Patzinacitarum in regione Atelkuzu haudquaquam affirmat, sed id solum refert quod dicitur: ως εϊρηται ,uti fertur,' immo alio loco operis quinquaginta tantum annos Bissenos hane terram habitasse dicit".

2 Upravo protivno je istina, ώς εϊρηται, „kao što je gore bilo spomenuto," dokazuje, da je πέντε ispalo na pr

vom mjestu, i ovo ponavljanje ističe piščevo pouzdanje u njegov datum. Ako dakle datum pečeneške okupacije Atelkuzu-a bijaše 897. A. D., kao što nas ostala data vode da zaključimo, dodatak od 55 daje nam 952 ili uključivo računajuć 951 A. D. kao datum kompozicije odsjeka ο Pečenezima. Mi dobivamo ipak periodu 898—906 A. D., za koje su Mađari bili u posjedu istočne Ugarske (između Dunava i Sedmogradske) i još nisu bili osvojili Panonije, kao vrijeme, od kojega potječe notica u gl. 13, koja se tiče međa Turaka, a možda također i informacija ο njihovoj ranoj povijesti u gl. 38. Ovo vrijeme, dok su pobjegli Mađari jošte strepili od imena Pečenega, čini se, da je najvjerojatnije doba za poslanstvo Gabrijela. Što se tiče datuma kompozicije mađarskoga dijela (cc. 38—40), nema ničesa, što bi nas upućivalo, osim one međe, što nam ju daje konjekturalni datum (vidi gore) posjeta gylas-a i karehas-a u Carigrad. Ali nema razloga, da pretpostavljamo, da su ugarski i pečeneški dijelovi bili sastavljeni u isto vrijeme. Jasno je, da je pripovijedanje ο Pe

čenezima poteklo iz pečeneškog izvora, a ono ο Mađarima iz više od jednog mađarskoga vrela. Razlika izvora je očevidna. (1) Osvojenje prve domovine Mađara (Lebedija) po Pečenezima ne spominje se u pečeneškoj povijesti, već samo u mađarskoj. (2) Druga domovina Mađara, koju su posjedovali Pečenezi, kad je Konstantin pisao, zove se Atelkuzu u mađarskoj povijesti, ali nema imena u pečeneškoj povijesti. Mi možemo sigurno zaključiti, da pisac nije izrađivao sam zajednički 1 Marczalijevo oklijevanje nije potrebno (op. cit. p. 98). On prevodi drugo mjesto (p. 115): „es azon uralkodnak ötvenöt en ota a mai napig," ovako izostavljajuć posvema znamenite riječi ώς εϊρηται — znamenite, jer dokazuju tekstualnu pogrješku na pr

vome mjestu i tako rješavaju Marczalijevo „nagy ellenmondas" (veliko protuslovlje). 2 Op. cit p. 26.