VJESNIK 10. (ZAGREB, 1908.)

Strana - 136

136 materijal ο objema narodima, dobiven iz jednoga vrela, već je reproducirao pečeneške i mađarske materijale, koji su mu došli nezavisno jedni od drugih. Mora se kazati i riječ ο notici, koja se tiče Velike Moravske i sinova Svatoplukovih (c. 41), i koju je pisac dodao ovomu izvješću ο Ugarskoj. Dodao, kažem, jer notica ο moravskom kraljestvu nije imala više vrijednosti sama po sebi kao praktična informacija, pošto je to kraljestvo prestalo biti već više od četrdeset godina; a da je ta notica u obće zabilježena, ima svoje opravdanje u tome, što je ovdje na zgodnom mjestu uz Mađare, koji su srušili moravsku silu. Nema nikakva znaka, po kojem bi se došlo do vrela; ali može se nagađati, da ovdje imamo informaciju, koja je došla u Carigrad malo prije ili malo poslije katastrofe moravske. Baš vrijedi konjicirati, da bi se vrelo moglo dovesti u svezu sa poslanstvom Gabrijela, koje pada kasnije od 898. i, kao što smo vidjeli, po svo svoj prilici u vladanje Leona V!.. dok su još Mađari blijedjeli od straha, kad su samo pomišljali na Pečenege. § 14. Odsjek, koji je numeriran kao gl. 42, opisuje geografijski put od Dunava do istočne obale crnoga mora. Tekst se sastoji od dva dijela, koja se moraju razlikovati. Opis puta prekida se kod 177, 20 pripovijedanjem ο utemeljenju Sarkela, te se opet nastavlja kod 179, 10. Povijest Sarkela je pisac očito umetnuo u jedan dokumenat drugojačijeg podrijetla. Vrijedno je spomenuti, da je izlazište u ovom opisu Solun, a ne Carigrad. Dva su puta od Soluna k Dunavu sadržana: jedan u Biograd, na ugarskoj međi. putovanje od osam dana bez zurenja; drugi k Dristri, na pe'ieneškoj međi. Udaljenost od Dristre do Sarkela daje se u danima, a udaljenost do Dnjepra uz obalu u miljama (p. 179). Zabilježen je broj milja mnogih drugih udaljenosti, te se opis svršava Soteriopolom.

1 Očevidno je, da ovdje imamo posla s trgovačkim putevima, i ova glava zaslužuje, da se tumači u svezi s time. Ja ću samo istaknuti, da se odličan položaj, što ga ovdje zauzima Solun, mora dovesti u svezu sa promjenom, koja se dogodila za vladanja Konstantinova oca i koja se navodi u kronici logoteta kao uzrok, s kojega je car Simeon navijestio rat protiv carstva. Pripovijeda nam se, da dva heladska trgovca i Musikos, eunuk Stylianosa, διέστησαν την έν qj πόλει πραγμα

τείαν τών Βουλγάρων έν θεσσαλονίκη κακώς τους Βουλγάρους διοικούντες έν τω κομμερκευειν.

2 Potpuni domašaj ove bilješke mora se još izjasniti; ali 1 Za geografiju ove glave vidi Westberg, Die Fragmente des Toparcha Goticus (Zapiski petrogradske akademije, ser. VIII. cl. hist. phil. V. 2. 1901.) 94 sqq. 2 Cont. Georg, p. 853. Cp. Finlayove primjedbe, II. 281