VJESNIK 8. (ZAGREB, 1899)

Strana - 221

221 u prvoj poli Karlova vladanja kulminira u silnom banu Ivanu. U to vrijeme

1

) oni naravskt ne ćute nipošto težine banske moći; Stjepan i Ivan, ako i sude, ne sude za njih kao banovi već kao brižni župani svoga plemena, ne na temelju kraljem podijeljene im vlasti, nego na podlozi drevnog slovjenskog obiteljsko-plemenskog prava-). Plemenskim konstelacijama dakle i dugotrajnom banskom ćašću u obitelji započimlju i razvijaju se klice samostalnosti prema banu, kadno najedanput popari ih mraz. Dolazi energički ban Mikac, zulumćar i tirjanin u očima moćnih plemena slavonskih, Banska vlast, zadobiv opet kraljevsku oštrinu, nećutna prije za njih, sada ih dvostruko tišti

3

), pa kad je ne mogu više da dobe u svoje ruke, oni kušaju jednim smjelim korakom njoj se oteti. U psihološkom ovom momentu plemenskom leži duboki uzrok, koji stvara stavku listine III. ob ekzempciji i zalazini. — Što se tiče stavke o kunovini, i njegovo je postanje baš u ovo doba najvjerojatnije, Nastupom Ljudevitovim izbija već jasno za historika, a za cijelo i za suvremenike na površinu jaka struja, gonjena centralističkim nazorima Anžuvinaca, koja nastoji nivelirati prelaznolike pojave javnog i društvenog života u njihovoj državini. Na financijalnom polju posljedicom je te struje 12. cl. I. : 1351. dekreta, kojim kunovinu slavonsku zamjenjuje ugarski porezni sistem: dobit kr. komore*). U borbi, koja se dade predvidjati (a Blagaji je doista i predvidjaju) izmedju budućeg zakona i plemenskog konservativizma u vrijeme pokušaja transkripcije starog poreznog sistema, može se ovakav privilegij pasivnoga sadržaja (koji ne dira prava pojedinaca) lasno staviti u gibanje i steći faktičnu vrijednost. Kad je pak jedanput tenor „drevnog privilegija" u praksi već proveden, onda je sankcija njegova po kralju posve stalna. Stavak glede kunovine sili dakle, da postanak listine III. stavimo u doba, kad se već pronose temeljiti glasovi o preinačenju sistema poreznog u Slavoniji t. j. (u koliko to dopušta III.a) u doba čim bliže zakonu od 1351. Oko dvadesetak godina potrebuju Blagaji, da privilegij kunovine dobije sankciju javnog uvjerenja, onda istom — a medjutim je oštrina 12. zakonskog članka posve otupila na tvrdini plemenskog konservativizma, — iznašaju ga pred kralja (1369.). Tako nastaje listina Ill.b, o kojoj kao ni o III.c nemamo uzroka sumnjati, jer obje su skroz jednostavne; prva ne nosi datuma blizog zakonu o kunovini, a druga služi uzorkom listini Il.b. Što se tiče listine IV., to je njezina sadržajna jednostavnost kao i kratka, nu vrlo rana autentična joj tradicija najbolje jamstvo za pravost. Visinu vrijednosnoga kursa pojedinih listina kroz stoljeća najvjernije bilježi nastojanje njihovih posjednika oko potrvdjenja (i prepisivanja) istih. U tom pogledu listina III odlična je medju svojim družicama, jer njezina grupa 1

) Nu već i prije plemenske konstelacije časovito ih izuzimlju ispod banske vlasti. Tako g. 1278. (CB str. 31), u miru plemena Gutkeled i Babonića čitamo, da u slučaju suda ne sudi ban Nikola (jer budući od plemena Gutkeled sâm je interesiran) : non in presentiam ipsus Nicolai bani vel comitis Zagrabiensis et aliorum officialium suorum, sed dumtaxat in presentiam Timothei ep. Zagrabiensis . . . evocentur. Nuzgredno spomenuto ovaj passus očiti je dokaz, da III još ne postoji, jer Babonići ovdje još potpadaju ne samo pod sudbenost bana nego i njegovih oficijala. (Sr. CB. str. 41.). 2

) Ovo se lijepo razabire iz slijedeće stavke, sadržane u diobi dobara od 1313. (CB. 73) : Quantum autem ad iudicia . . . decernimus, ut in communibus ac minoribus iudiciis ad se (sc. Stephanum banum) pertinentibus, quilibet iudicandi facultatem habeat, grandia vero negotia communiter pertractabunt. 3

) Sr. uvod CB. CXV. sq. 4

) Sr. Thalloczy. A kamara haszna 79 ; Sindelâr, Adatok a mardurina torténetéhez (Etztergom \9Q0. dissert.) 34, Klaić, Rad 157 (1894), 197—203. (

Klaić, Povjest III, 26.