VJESNIK 8. (ZAGREB, 1899)

Strana - 156

156 proba za ilustraciju pojedinih zbirki. Nasuprot je materijal obiteljskih arkiva za nas dosta odmjeren, jer većina tih obitelji nije imala nikakovih posjednih sveza s Hrvatskom, a u koliko ih imala neznatna manjina, te su (izuzev već publicirani arkiv Blagajski) poglavito sredovječne i lako iscrpive. S obzirom na ove arkive naravska je granica ovih publikacija, preko koje ne kanim preći, god. 1526. u teoriji, god. 1400. u praksi; umjetno pako ograničujem ih (a to vrijedi i za probe iz temeljne zbirke) ponajprije tim, što izdajem samo ne­cdirane ili skroz loše, na teško pristupnom mjestu edirane listine, a onda time, da ne crpim iz onoga dijela muzej, arkiva, koji sam u svoje vrijeme pretražio u službi akademije za Codex dipl. 1 ) Prema tomu otpada čitava temeljna zbirka do god. 1380. i 3 ogromna obiteljska arkiva: Kallay-ev (sadržaje 6042 sredo­vječna spisa), Forgâch-ev (1369 sredovječnih spisa) i Mâriâssy-ev 2 ). I. Osuda plemića križevačke i virovitičke županije od 1481. 2. februara. članak 7. zakona od 1478. glasi: „item quod infr,a istos praescriptos quinque annos per omnes comitatus huius regni congregationes générales seu iudicia universalia in comitatibus fieri solita non celebrentur propter inopiam ipsius regni, demptis comitatibus Posega, Walko, Sirmiensi, Baranya, Chana­diensi, Themesiensi, Zarând et Orodiensi, in quibus diversa furticinia, latrocinia, mutilationes hominumque venditiones, decollationes aliaque multiplicia malorum genera committi dicuntur" 3 ). Uslijed dugotrajnih političkih vrijenja, pomanjkanja moćne centralne vlasti, pod prvim burnim udarom Turaka popucale osobito u južnim kra­jevima, koje ga najvećma ćute, sve socijalne veze. ZločinaČtvo u svojem širokom smislu pojavilo se preko mjere u najvažnijoj česti sredovječnog na­roda, u plemstvu. Pojedinac, gonjen sebičnim motivima, a ne slučajnim prili­kama, postaje razornom makinom za socijalne eksistencije oko sebe; on je bakcil bolesti, što uhvatila narodni duh. Kao da se vratilo kobno doba u oči propasti narodne dinastije ocrtano u biblijskom tonu Tomom arcidjakonom 4 ). Savremenici ćute razornu snagu te bolesti i nastoje iznimnim zakonom lijeka joj naći. Iz ovog zakona ističe i naša listina, koja bi uz osudu plemića zloči­naca zagrebačke županije od istoga dana 5 ) imala biti radikalnom dozom ve­likom dijelu hrvatskog naroda. 69 plemića križevačke županije, 13 iz viro­!) V. Smičiklas, Cod. dipl. II, str. XII—XIV. a ) Arkiv obitelji Jeszenäk iscrpio za nas (2 ćirilske listine bana Tvrtka) već Wenzel: Szlâv. tört. emlékek, Tört. Târ (1879.), 14—17, a ponovno i bez pogrješaka Thalloczy: Tanulmânyok a bosnyâk bânsâg kezdetérô'l, TT. Ertekezések 20 (1905 B .), 18—20. 3 ) Magyar Torvénytâr (milen. izdanje) I, 382. Sr. Magyar nemz. torténete (Szilâgyi) IV, 268. 4 ) Sasvim analogno i jednoglasno proglašuju svi pisci reformacije u Ug. mohačku katastrofu posljedicom bezbožnog i nemilosrdnog egoizma u Ug. i Hrv. — Već gornji zakon sam odiše sebičnošću. Da uteknu trošku puta i uzdržavanja za trajanja sabora, žrtvuju plemići kardinalnu točku ug. ustava. 5 ) Thalloczy, Cod. Blagay. 388—392.

Next

/
Oldalképek
Tartalom