VJESTNIK 6. (ZAGREB, 1904)

Strana - 5

5 1382. Die 11. mensis septembris in aurora obiit Serenissimus princeps Lodo- 11. sep. vicus rex Ungariae et hoc in Ternovia

1

'

2

). Unde translatum fuit corpus eius in ' Albam Regalem, ubi 16. dicti mensis fuit sepultum. Deinde cras hora terti- 16. S

ep. arum

13

), videlicet 17. mensis praedicti, domina Maria fllia senior antedicti regis 17. sep. in civitate pracdicta coronata fuit in regem

w

), in cuius coronatione multi milites facti sunt. Die 8. mensis octobris, Iadrae, in cancellaria mediocri, comes Butcho, 8. oct. olim comitis Budislavi, nomine sûo, fratrum et nepotum suorum ex una parte

15

), ex alia dominus vir Ottonellus de Discalciis, legum doctor et vicarius Iadrae

16

), ser Crescius

17

) de Zivalellis, ser Damianus de Nassis, ser Lodovicus de Georgiis rectores, ac etiam ser Saladinus de Saladinis, ser Crescius de Nassis, ser Cosa

18

) de Begna et ego Paulus de Paulo, nomine nostro ac totius civitatis nostrae, habentes auctoritatem super hoc a consilio duodecim sapientum

19

), fungentes plena potestate a generali consilio, iuravimus invicem et vicissim unitatem, fraternitatem et amicitiam perpetuam et iuvare alter alteri toto posse et scitu, l2

) U Lucijevom izdanju ima 12. sept. No kako nema više pred nama Pavlovićeva originala, to možemo tu pogrješku u tekstu izpraviti u predmnjevi, da je ljetopisac izpravan datum stavio. Taj pak zabilježio je kraljev tajnik i životopisac Ivan arcidjakon kükiillöski : „ . . . vocalione divina ex hoc mundo migravit undecima die mensis septembris . . . et sepuUus urbe Albe regalis . . ." (Flori anus: Historiae hungaricae l'ontes domestici vol. III. Lipsiae 1884., pg. 194.). Za smrt kralja Ludovikal. gl. P ö r : Nagy Laj os kirâly halâlos betegsége. Szâzadok 1902. pg. 209—214. u

) Gl. „Glossarium"- u „Dodatku" s. v. horae. 1!

) To potvrdjuje Marija (1382. —1386., 1387.—"1395.) u nekim svojim izpravama iz prvih godina svoje prve vlade ovim riečima : „Ludovico absque heredum masculinorum solo cio ab hoc luce decesso, nobisque ex hoc iure geniture ad solium ipsius regni nostri Hungariac uli films masculinus ipsius genitoris nostri transcendentibus et seeptrum regiminis eiusdem regni gubernantibus . . .* Fejér: Cod. dipl. X., 1, pg. 73. Zala varmegye törtenete. Ohlevéltdr, vol. II. Bdpst 1890. pg. 188. 35

) 0 krbavskom knezu Butku, njegovoj tada živoj braći Nikoli i Tomi, te o njegovim sinovcima, naime Karlu Grgurovu, Ivanu Nikolinom i Pavlu Karlovom, gl. K 1 ai ć: Rodoslovje knezova krbavskih od plemena Gusić. Rad vol. 134. Zgrb. 1898. pg. 190 do 214. 16

) U Lucijevom izdanju stoji „Oltonelus de Szalz", što je nesumnjivo nastalo pogrješkom prepisivačevom. Pravo ime gl. u zadarskoj izpravi od 2. febr. 1383. ap. Lu ci um: De regno, pg. 251. 1T

) Crescius je diminutiv od Chrysogonus, gl Jireček: Die Romanen in den Städten Dalmatiens während des Mittelalters. Zweiter Thcil. Wien 1903. (49. Band „•Denkschriften" Phil. hist. Cl.) pg. 30. 1S

) Cosa (CoxaJ; čini se, da je diminutiv od Cosmas. Izgovaralo sc Koša. J ir e č e k o. c. pg. 31. v

') Consilium sapientum ili secretum nije imalo vazda jednak broj članova; u samom se Pavloviću navodi njih još i jedanaest (poimence) i trinaest. Za ustavne prilike u Zadru gl. Reutz: Verfassung und Rechtszustand der daim Küstenstädte u. Inseln im Mittelalter. Dorpat 1841. pg. 20-97. Stari statut zadarski na žalost još nije izdan, jer ona „Statuta iadertina cum omnibus reformaiionibus in hunc usque diem /actis. Veneiiis 1564." ne govore ništa o polit, uredjenju zadarske obćine u predmletačko doba.