VJESTNIK 6. (ZAGREB, 1904)
Strana - 149
149 Cherniz, quod est commune cum fratribus suis, cuius meta incipit ad caput Drenec, ubi est meta de terra, quam monstravit metarius Baran, inde tendit ad Zawam. Vransa eciam, cognatus supradicti V(ratizlai) comitis, est particeps eiusdem predii." Ovaj predij je težko točno opredieliti, jer danas potok Drenec nije poznat, a ime Crnec je toli mnogobrojno, da se tim imenom ništa točno ustanoviti ne dade. Ime Horonguza ima se čitati Horongica, jer se iz povelje od g. 1342. vidi, da su taj posjed potomci plemena Ake dijelili tako, da je Nikola IV. stenjevački i gornjo stubički, sa »stricem svojim Nikolom II. dobio: „duas partes possessionis Horoguicha cum possessione Pouche non remote a possessione Horoguicha" (Kr. zem. Arkiv Zagreb, Acta Coll. S. I. fasc. X. n. 15.). Ime Horongica ili Horugvica dolazi od horugva ili starohrvatskog horongva, a znači zastavu ili barjak, a horugvica je diminutiv. Godine 1209. još se je prema tomu „on" izgovarao umjesto „u", a 1342. već je starohrvatska forma izčeznula. Rieč horugvicu nalazimo kod Marulića : „na sulici horugvica* ; isto tako kod Zoranića : „Pametju mojom kao vitar horugvicom obraća". Po Daničiću zove se i danas neka planina kod Sinajinaca Horugvica. (Glasnik 15. 296.) Istu rieč imadu i Česi za zastavu „koruhev" i Poljaci „choragiew", a dolazi u slavjanske jezike od gotske rieči „hrunga". Vrlo je vjerojatno, da je ime prediju nastalo od toga, što se je na njem zastava vijala. U povelji se izbrajaju posjedi onim redom, kojim jedan uz drugoga graniči, jer smo vidjeli, da se počimlje sa Dobrom, nastavlja sa Podsusedom, Bistrom, Stubicom do Bistrice itd. Pošto se Horugvica nalazi medju posjedi, za koje je nedvojbeno ustanovljeno, da su u današnjoj samoborskoj okolici t. j. Plešivicom, Otokom i Orešjem, to je najvjerojatnije, da je Horugvica tamo bila. Tu vjerojatnost potvrdjuje još i to, što se kao medjaš predija Plešivica takodjer spominje i Drenec, a izvor potoka Drenec je početna medja Horugvice. U samoborskoj okolici je brdo izmedju Lipovca i Ruda, koje se još danas Crnec zove, a godine 1283. prigodom prodaje Lipovca spominje se potok „Chernchecz" (Thalloczy, Cod. dipl. Com. de Blagay p. 48.). Prema povelji od g. 1342. bio je uz Horugvicu posjed Police; toga imena doduše ne ima danas u samoborskoj okolici, ali se jedno mjesto u župi sv. Martin zove Poljanica. Prema tomu je vrlo vjerojatno, da je Horugvica bio posjed u današnjoj okolici Konjšćice, Molvica, sv. Nedjelje i Rakitja sve do Save. Ime Horugvica je nestalo valjda onda, kad se je taj posjed porazdijelio. Današnja Rugvica, koja leži uz Savu i blizu koje teče potok Crnec, ne može biti nekdanja Horugvica, jer je medjaŠ potonjoj bio izvor potoka Drenca, a taj može biti samo u brdovitom kraju. 14. „Torna vero et Petus fratres sepedicti V(ratizlai) comitis habent predium nomine Otok, cuius meta incipit in portu Lilic inde vadit ad rivum nomine Biztua, inde ad rivum Pioiza, deinde ad arenosum stagnum, inde vadit ad Mlacam et inde cadit in Zawam." Izpod Samobora jest selo veliki i mali Otok uz vlastelinske posjede, a
