VJESTNIK 6. (ZAGREB, 1904)
Strana - 150
150 uz selo teče Bistrac potok, koj se izlieva u Savu. U toj okolici ima dosta zamuljenih savskih korita i mlaka, pak je po svoj prilici to bio predij Otok, jer Biztua je sigurno krivo pisano u mjesto Biztra. Pioisa potok ne obstoji pod tim imenom, nu blizu današnjeg Otoka teče Rakovica potok. Portus Lilic se ne može opredieliti, ali kod sela Otok je od starine regalno pravo prevoza vlastelinstva Lužnice, pa kako se ovakova prava kroz vjekove čuvaju, to se je možda već od najstarijeg doba i ovo pravo prevoza uzdržalo. 15. „Troceil frater prefati V(ratizlai) comitis habet predium nomine Orechoug iuxta Zawam." Prema iztoku Otoku, na desnoj obali Save je selo i vlastelinski posjed Orešje, koj će biti istovjetan sa predijem Orechoug. 16. „Stephanus etiam habet predium nomine Poiatna, cuius predii sunt metarii Vresc ex una parte, ex altera Berizlou, ex tercia vero Posdis." U župi pušćanskoj je selo Pojatno uz desnu obalu Krapine, dočim je na protivnoj obali Bistra, koj predij je posjedovao Berislav, te ne ima dvojbe, da je današnje Pojatno istovjetno sa predijem Poiatna. 17. „Strizmer siquidem habet predium nomine Lipouz, cuius metarius est Martinus ex una parte, ex altera parte Berizlou, ex .tercia parte Drasey." Lipouz je istovjetan sa današnjim Lipovcem u samoborskom gorju, jer je pako Lipouz spomenut već prije u povelji kao medjaš Plešivice, pak jer je to možda i malen posjed bio, za to se spominju samo imena susjeda. Od g. 1209. dalje ne ima govora o Vratislavu i njegovoj braći, izim što se Vratislav jedanput godine 1217. spominje kao medjaš (Tkalčić M. E. Z. I. p. 40.). Da o prvoj polovini XIII. vieka tako malo povelja imade, bit će bez dvojbe taj razlog, što je mnogo povelja za tatarskog rata izgubljeno, jerbo se već pisac kaptolskih statuta g. 1334. tuži, da su „privilegia asportata pro conservacione in insulam marinam Arbum vocatam, nec exinde potuerant rehaberi et quomodo hoc acciderat, ignoratur" (Tkalčić M. E. Z. II. p. 1.), a tom prilikom valjda je mnogo obiteljskih povelja propalo. Da li je Vratislav bio prednik one obitelji, koja se je Aka zvala, to se ne može povcljami dokazati, stalno je samo to, da je najveći dio posjeda njegovoga i njegovih rodjaka od g. 1271. do 1439. bio vlastničtvo plemena Ake, o čem će u ostalom biti nižje još govora, a sad sliedi opis članova obitelji Vratislava, a zatim plemena Ake. 1. Vratislav živi g. 1209. i posjeduje sa braćom predij Dobra i Horonguzu, a sam imade bezimeni predij na istoku Dobre, bezimeni predij u s'usedskoj okolici, Poljanicu, Crnec, Stubicu, Bistricu, HruŠevec i Plešivicu (Tkalčić M. E. Z. I. p. 17—20). Sve ove predije osim Bistrice i Plešivice posjeduje pleme Aka naročito grana Arlanda I., koji se kao živi spominju od g. 1271. do 1439. Vratislav živi g. 1217. (1. c. p. 40) te se tom prilikom spominje kao medjašni susjed posjeda zagrebačke crkve u Vrabču. 2. Petus brat Vratislavov posjeduje g. 1209. Lubenik, te je suvlastnik predija Otok (1. c. 18). Čini se, da je Petus imao sina Andriju (vidi nižje broj 10). 3. Toma, brat Vratislavov posjeduje sa bratom Petusom g. 1209. predij Otok (1. c. 18) pak se čini, da je imao sina Filipa (vidi nižje br. 10).
