VJESTNIK 6. (ZAGREB, 1904)

Strana - 148

148 9. „Aliud predium habet V(ratizlaus) comes nomine Bystriza, cuius meta incipit ubi Sitomeria cadit in Crapinam, inde vadit iuxta aquam ad rivum qui dicitur Zdeed, inde vadit ad locum Claz, abhinc transiens vadit ad Globoucez ... inde ascendit ad magnam viam, deinde vadit Bystrizam ... inde transiens per mediam aquam . . . usque caput rivi . . . deinde ad cacumen montis . . . inde ubi Lubenik cadit in alium rivum . . . inde vadit ad locum qui dicitur Calzc , . . inde transiens iuxta viam, que cadit in rivum, vadit ad locum ubi rivus cadit in Crapinam." Taj predij je zapremao onaj prostor današnje bistričke župe, koji leži medju potoci Krapinom, Zitomericom i Bistricom, a prema brdu zauzimao je današnja sela Globočec i Laz. Calzc će biti koj vapneni kamenolom u onoj okolici ; magna via koja se kod predija Stubice i torda via zove, je put, koji je u staro doba preko Kašine izmedju Bistrice i Stubice u Varaždin vodio. Ovaj put spominju i potonje povelje u tom kraju, kad potomci Ake g. 1278. prodavaju posjed Planinu i ondje se veli : „ad viam puplicam, per quam itur ad Vorosd" (Tkalčić M. E. Z. I. p. 200.) ; isto se tako spominje taj put, kad potomci Ake prodavaju Sekirevo selo iste godine u gornjo stubičkoj župi : „iuxta viam magnam que ducit versus Worosdinum". (1. c. 194.) 10. „Cosima igitur frater sepedicti V(ratizlai) comitis habet terram, que dividitur a terra fratris sui . . . ubi predictus rivus cadit in Crapinam ... in qua habet predium nomine Pihina, cuius meta incipit iuxta predictum rivum, qui cadit in Crapinam, inde vadit ad locum Zavey, inde ad aquam nomine Pichina, inde transiens aquam ascendit ad montem, ibi adiungitur cum metis fratris sui." Na granici bistričke i gornjo stubičke župe teče Pinja potok, koj je bez sumnje istovjetan sa Pihina potokom, nu kako hrvatski jezik h ne izgovara, to je lo slovo s vremenom u izgovoru i pismu izostalo. Prema tomu je predij Pihina bio medju potoci Bistricom, Krapinom i Pinjom, u okolici današnjih sela Gusakovca i Brezovca. Danas u toj okolici obstojeći vlastelinski dvor Podgradje imenom svojim dokazuje, da je njekoć na briegu nad tim dvorom grad stojao. 11. „Preterea prefatus V(ratizlaus) comes habet predium nomine Horzouz, cuius meta incipit iuxta rivum Zelnik ... et vadit ad caput supradicti rivi Zelnik . . . inde tendit ad rivum nomine Lucilniza . . . inde descendendo cadit in Crapinam et inde revertitur ad primam metam." Potok Zelnik danas nije poznat, nu Lučelnica, koja se izljeva u Krapinu, protiče dva sela koja se Hruševec zovu, jedno je u župi Luka, drugo u susjednoj župi Pušća, pak je Horsouz bez dvojbe istovjetan sa Hruševcem. 12. „Prenominatus V(ratizlaus) comes aliud predium habet nomine Plesiwza, cuius meta incipit ad caput Jaworoz et tendit ad Lipouz . . . deinde vadit ad Drenec . . . inde ad caput Bregana ... et revertitur ad primam metam." Taj posjed nalazio se je u današnjoj župi Noršić selo, gdje se još danas jedno brdo Plešivica zove, tamo u blizini sé nalaze Bregana i Javorec potoci, a razvaline grada Lipovca će biti istovjetne sa medjom Lipouz. Ime Drenec nije u onoj okolici poznato. 13. „Habet V(ratizlaus) comes predium Horonguza inter Zawam et