VJESTNIK 5. (ZAGREB, 1903)
Strana - 76
76 da bude u blizini Severina, toga vječitoga legla krajiških nemira, te odredi da se mjesto imade Novi Varaždin prozvati. Belovar je gradjen troškom kraljice, a kumpanije su morale graditi stanove za kumpanijske častnike, te je dnevo na kapetanskom stanu radilo 25 krajišnika, a na stanovih ostalih častnika 19. Drugi su opet bili određjeni da pripravljaju zemlju i grade peći za opeku, a ciglare su morali hraniti i plaćati, riečju sve troškove snosili su krajišnici, te im je poslije bune težje bilo nego i prije, ali strašne i barbarske kazne, kojimi su kaznili buntovnike, zastrašili su ih tako silno, cia je Beck mogao raditi što god ga je volja bila. 28. studenoga 1757. bio je Belovar sagradjen, pak je taj dan preselio se Mikašinović iz Križevca onamo, a svi ostali štopski Častnici morali su se do 8. prosinca tamo nastaniti. 1 Iztraga o seljačkoj buni g. 1755. Već prije povratka banderijalne vojske se je u Zagrebu mnogo govorilo o plienitbi, što ju je podban vojsci dozvolio, a najvećma su se tužili Isusovci, tvrdeći, da je podban 50 komada njihovoga rogatoga blaga zaplienio i za sebe zadržao, doČim im je kapetan biskupskog banderija Spoljarić oteo cielo jato krmadi, koje je u Zagrebu u bezcjenu prodao. Rektor zagrebačkih Isusovaca Ivan Galliuff pitao je za savjet Krčelića, što mu je činiti, da konvent odštetu dobije, a on mu je savjetovao, blagom formom obratiti se na stališe i redove. Istoga dana bio je rektor na objedu kod Julijane grofice Sermage, a uz njega bili su Benko Krajačić, Lacko Lukavski i Ivan Juršić, sve sami protivnici podbana, koji uputiše rektora, da svoj oštri sastavak odašalje konferenciji, prem ga je od toga Krčelić odgovarao 3 . U tom obširnom protestu veli rektor: „Protestamur quod in executione eo sit processum, ut grandior et melior praedae portio inter primos ordinum ductores divideretur. Etiam nostram allodialem gregem supra 50 capita abigerunt", grozeć se, da će se kraljici pritužiti, ako ne dobije odštete/' Ovaj protest je priobćen u konferenciji 29. ožujka, te je u sliedećoj konferenciji 6. travnja obdržavanoj, odredjeno, da podban pronadje način, kako da se odštete kvarovi učinjeni vlastelinstvom prigodom vojničke plienitbe. U prvoj konferenciji od 29. ožujka pod predsjedanjem banskog namjestnika biskupa Tausija bje pohvaljen podban kao otac i spasitelj kraljevstva i preporučen banu i kraljici radi svojih zasluga, prem su neki članovi konferencije tomu prigovarali obzirom na priobćeni protest Isusovaca. 0 zaslugah grofa Draškovića nije bilo ni spomena. Medjutim se je u Zagrebu sve više počelo govoriti o neurednostih banderijalne vojske, koja da je plienila rogato blago, konje, pokućtvo, odielo oružje, orudje Ltd., a što je tko ugrabio, da je za se zadržao. Biskup je tako oplien'io svoje podanike u Gradcu, da je dvaputa više dobio, nego li su mu 1 Liber memorab. Par. Clisiensis 1755. do 1757. — Krčelić Annuae 1. str. 157. 2 Krčelić Annuae str. 167. 3 Arkiv b. Raucha br. 421. Predstavka Isusovaca od 39, ožujka 1755.
