VJESTNIK 5. (ZAGREB, 1903)
Strana - 192
192 državno i sudbeno uredjenje Bosne prije Turaka. On govori o vladaru, krunskim dohodcima (porezi, carine, rudarina, novac, solane, srbski dohodak, mogoriš, stonski dohodak), društvenim odnošajima, dvorskim dostojanstvenicima, državnim dostojanstvenicima, sudbenom postupku, sudbenim razpravama u XV. stoljeću, plemićkim sudovima, „jus asili", medjunarodnim pravnim odnošajima s Dubrovnikom i Venecijom, te konačno o ratnom pravu. Za ovu važnu radnju upotrebljeni su svi dosada poznati izvori, samo je šteta što Truhelka nije uporedio bos. državne i sudske institucije s bizantinskim i susjednim ugarskim, srbskim i hrvatskim, jer bi time jaču i podpuniju sliku dao. 13 Kako je poznato, slavenskim starožitnostima prvi se temeljito bavio slavni Šafarik, izdavši o tom god. 1837. svoje čuveno djelo. Od onda ne samo da je prošlo preko šestdeset godina, nego se i pokazala potreba novoga djela, na osnovu brojnih novih vrela i naučnih rezultata. Tu je sebi zadaću preuzeo praški sveuč. prof. Niederle 19 , čovjek osobito spreman za taki posao, jer nas načitanost i verziranost njegova u inače obilnoj, ne samo cjelokupnoj slavenskoj, nego i u ostaloj evropskoj literaturi u tom predmetu upravo zadivljuje. Djelo njegovo obuhvatat će šest ili sedam dielova, od kojih će prva četiri razpravljati slav. starine s historijsko-etnoložke strane, naročito kako su današnja slav. plemena izišla iz prvotne cjeline i na koji su način zauzela svoja kasnija sjedišta (drugi svezak drugoga diela razpravljat će o prelazu juž. Slavena preko Dunava i Save, te o naseljenju njihovom po balk. poluotoku), peti i šesti dio prikazat će kulturne prilike, dok sedmi ima da donese pregled sviju ( izvora i pomagala. Za sada izišla je prva sveska prvoga dijela, koja se razpada napet odjela. U njima se razpravlja velikom sigurnošću i okretnošću o evropskoj pradomovini slav., naime o kraju izmedju Visle, Dnjepra, Karpata i baltičkoga mora, no dopušta se mogućnost, da su se neka slav. plemena još prije Rimljana mogla probiti kroz Karpate i spustiti u Ugarsku, ostavivši o svom ovdašnjem životu donekle traga u nekim geogrf. nazivima, kao Pelso, Pelsois, Tsierna, Tierna, Bustricius. Potom je govor o podrietlu slav., te Niederle dolazi do rezultata, da se iz prvobitne indoevropske zajednice ociepila balto-slavenska grupa, te da su Slaveni s Germanima u tjelesnom pogledu (obzirom na formu lubanje") zajedničkoga podrietla, a onda o slav. prajeziku, koji se ne smije zamišljati kao nešto potpuno jednostavno, nego kao da su u njemu vazda bile sve klice kasnijih dijalekata. Cetviti odjel govori o geografskim podacima na osnovu starih pisaca o slav. pradomovini, dok se u petom analizuju najstarije viesti o Slavenima. Djelo Niederlovo svakako je osobite pažnje vriedno, a bilo bi vrlo mnogo obćoj znanosti i nauci pomoženo, da izidje, kako je to i sa Safarikom bilo, još i na njem. jeziku. Privatni docenat iz slav. pravne povjesti u Pragu, Kadlec 20 , iznosi u posebnoj studiji privatno-pravne odnose hrvatskoga i ugarskoga plemstva na osnovu Verböczy-jeva „Tripartita". U uvodu govori o „Tripartitu" kao o izvoru za ug. hrv. privatno pravo, onda o odnošaju staroga ugar. prava k starom pravu slavenskih naroda, naročito Hrvata, o postanku privatnog ugar. hrv. prava i o važnosti uporednog izučavanja pravne povjesti ugarske i slavenske. Djelo razdieljeno je na dva diela. Prvi razpravlja o Verböczy-jevom „Tripartitu" uobće i to o formi i sklopu njegovom, o njegovim uvodnim i zaključnim čestima, o njegovoj sadržini, izvorima, jeziku, slogu, terminologiji, izdanjima i literaturi. Drugi važniji dio govori o privatnom pravu ug. i hrv. plemstva, kako ga prikazuje Verböczy. Tu nas Kadlec upućuje u plemićka preimućtva, u vlastništvo, u baštinsko pravo, lično i diobeno, u obveze i ugovore. Ta je radnja od velike zanimljivosti za historiju još i s toga, što 18 Od istog pisca ima u sarajevskoj „Nadi" od god. 1902. popularan članak o privatnom životu bosanskoga sredovečnoga plemstva. 19 Niederle: Slovanské starožitnosti. Dél 1. Pfivod a pocàtky naroda slovanského sv. 1. Prag 1902. 20 Kadlec: Verböczyovo „Tripartitum" a soukromné prâvo uherske i chorvatské slechty v nëm obsazéné. V Praze 1902.
