VJESTNIK 5. (ZAGREB, 1903)
Strana - 191
191 prvu knjigu Laszowskijevih^ povjestnih gradina, u kojoj su prikazani s historičke strane sliedeći gradovi: Barilović, Blagaj na Korani, Bosüjevo, Brezovica, Brlog na Kupi, Cesargrad, Crikvenica, Dubovac, Erdut, Greben grad, Gvozdansko, Hreljin, Ilok, Jesenica, Kapelica mira u Karlovcima, Klokoč, Kostet, Kraljevica, Krapina, Kremen grad, Krstinja, Novi vinodolski, Otmić grad, Otočac, Pedalj grad, Perušić, Podgorje, Toranj,-Slavetić, Sisak, Svetice, Tounj i Trsat. Najveći dio gradova obradio je pisac sam na osnovu bogate arldvalne gradje, ne zanemarivši dašto ni ono što je štampom izdano, dok su neki članci, ali ipak popunjeni i preradjeni, izišli po Kukuljeviću, Lopašiću i Tkalčiću. — Od istog pisca ima još prikazana prošlost mjesta Trg kod Ozlja od XIII. vieka do god. 1878. na osnovu arkivalne gradje, a dodan je i pogled u unutarnju upravu iste obćine. 9 — Klaić 10 razpravlja na osnovu ukupno izdane gradje, a i nekih arkivalnih podataka vrlo poučno o topografiji današnje ličko-krbavske županije u srednjem vieku; prikazane su zasad ove župe : brinjska, senjska, podgorska (na primorju), gatanska, buška, lička, otočka i -odorjanska. Taj je prinos osobito važan za povjest i uredjenje sredovječnih hrvatskih plemena. — Florschütz 11 se trudi da poglavito na osnovu filoložkih zakona dokaže, da stari Stridon sv. Jerolima valja tražiti u današnjem Zrinju, što sü već dosada neki bistriji dusi naslućivali. — Jelić 1- razpravlja u jednoj hagiografskoj studiji o moćima sv. Simuna Bogoprimaoca u Zadru, pokazujući kako su se one do VI. vieka nalazile u Jerusalemu, a onda prenesene u Carigrad; odavle dospješe 1204. u Veneciju, a 1243. u Zadar, gdje ih 1350. kraljica Jelisaveta položi u posebni srebreni sarkofag, o kojem isti pisac takodjer razpravlja, tumačeći naročite slike na njem, 13 — Dalmatinskim šumama u prošlosti bavi se u zgodnom članku Poparić 11 , pokazujući eksistenciju njihovu na osnovu geologije i historičkih izvora, te da je Dalmacija prešla u XV. vieku u mlet. gospodstvo imajući svoja brda, primorska i zagorska, zaodjenuta većim dielom gustom šumom. Propast njihova je plod mlet. uprave. — Maticu „ugarske narodnosti" na bečkom sveučilištu od XV. do XVII. stoljeća priobćio je Schrauf; o tom ima u ovoj svezki „Vjestnika" na drugom mjestu napose govora, u koliko se ona tiče Hrvata. — Sredovječnom prošlosti bosanskom bave se dvije radnje. FLoffer^ objelodanio je obsežnu studiju o biskupiji bosanskoj do god. 1526., pa ipak je naziva tek „odlomkom iz povećega rada o kršć. crkvi u Bosni". Ona već sada u toj formi i s tom sadržinom nadilazi sve što je ikad o tom predmetu pisano; u njoj se vještim poznavanjem sviju vrela što se pod linijom navode, onda savjestnom kritikom i samostalnim zaključivanjem razpravlja o bos. biskupiji do XII. vijeka, onda u XII. vieku i prvim decenijima XIII. vieka, o Djakovu kao novom sielu biskupskom, te konačno o posjedima i nizu biskupa i njihovih dogadjaja do bitke Mohačke. 16 — Truhelka 11 izpituje 8 Laszowski: Hrvatske povjesne gradine. Vol. I. Zgb. 1902. 9 Laszowski: Trg kod Ozlja. Vjesnik hrv. arheol. dr. N. S. VI. 1902. pg. 215—223. 10 Klaić: Gradja za topografiju ličko-krbavske županije u srednjem vijeku, ibidem pg- 1-31. 11 Florschütz: Stridon i Zrin. ibidem pg. 87—98 i pg. 226—227. 12 Jelić: Moći sv. Simuna Bogoprimaoca u Zadru. Rad jugoslav. akad. vol. 145. Zgrb. 1901. 13 Jelić: Zadarska raka sv. Simuna Bogoprimaoca. Glasnik Matice Dalmatinske, vol. I. br. 4. Zadar 1902. 14 Poparić: Dalmatinske šume u historiji, ibidem sv. 3. Zadar 1903. 15 Hoffer: Bosanska biskupija do turskoga gospodstva. U „Spomen-knjizi iz Bosne". Uredio Dr. Ivan Šarić. Zgrb. 1901. pg. 59—122. vel. 4°. 16 Člančić o katol. crkvi bos. u borbi s Bogomilima i za turskog gospodstva od Strukića u istoj „Spomen-knjizi" nema znanstvene vriednosti. 17 Truhelka: Državno i sudbeno ustrojstvo Bosne u doba prije Turaka. U „Glasnik zem. muzeja" za Bosnu i Hercegovinu XIII. (1901,) Sarajevo.
