VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)

Strana - 81

81 • Prvo predavanje za pravo nije ni predavanje, nego samo referat. Dr. Antun Aldâsy referira, kako je daleko napredovala redakcija listina, što ih poglavito zaslugom Lj. Thallôczyja izdaje madžarska akademija znanosti, a odnose se na južnoslavenske zemlje i to od g. 1173—1490. Te se listine protežu na Hrvatsku, Bosnu, Srbiju i Albaniju. Po studijama Thallôczyja bilo je središte politike južno-slavenskih zemalja (osim Bugarske) Budimpešta ili Carigrad, a za cijelo to vrijeme nijesu ti teritoriji bili potpuno samostalne države. Po razdiobi dijele se te listine: a) na listine, koje se odnose na „Dolnju Slavoniju" t. j. na županiju dubičku, vrbašku i sansku; b) na listine „Stare Hrvatske" izmedju Bosne i sjeverne Dalmacije. Te će listine biti izdane pod naslovom „Listine obitelji Frankapana", jer je ova obitelj u tim zemljama igrala glavnu ulogu; c) listine „Stare Hrvatske" iza smrti kralja Matije Korvina. Te se dijele na dva dijela: l. na listine jajačke banovine pod naslovom „Banatus Jajczensis", a zaprema listine od g. 1463—1527., dakle do propasti te banovine i 2. na „Confinium Croaticum". Pod tim naslovom želi Thallôczy prikazati razvoj „Hrvatske granice" (i to sjeverne tursko-dalmatinske Hrvatske). Ovaj svezak obuhvaća listine od 1490—1592. (pada Bihaća) odnosno do Žitva-toroškoga mira 1606.; d) listine, koje se tiču Bosne i Hercegovine, ali ne će sačinjavati dio publikacija madžarske akademije, nego će biti izdane u latinskom jeziku na račun bosanske vlade; e) listine, koje se tiču odnošaja Ugarske sa Srbijom; f) listine, koje se odnose na staru Albaniju, koliko je sačinjavala dio stare srpske države, a sadržaje prijateljske odnošaje Ugarske s Gjorgjem Kastriotom. Listine „Dolnje Slavonije" i banovine jajačke uredit će Antun Hodinka, listine „Obitelji Frankapana" Sam. Barabâs, one Albanije V. Fraknći i Konstantin Jireček, dok će listine, koje se odnose na Srbiju, urediti Antun Aldâsy. Listine će se po mogućnosti tako udesiti, da ne će samo obuhvatati dokumente iz pojedinih arkiva, nego sve listine, koje se protežu na raspravljajući pitanje, bile izdane ili neizdane, samo s tom razlikom, da će neizdane listine biti priopćene „in extenso", a drugim će biti dodan kratak sadržaj. Listine, koje se odnose na Srbiju; imadu razjasniti: 1. nutarnje prilike obiju država n. pr. izmjenu gradova Brankovića; 2. spoljašnje prilike t. j. ratove izmedju obiju država; 3. emigraciju i kolonizaciju Srba u Ugarskoj do 1526. i 4. srpsko-ugarske odnošaje, koji pripadaju u spoljašnje poslove,- ali koji sami po sebi imadu veliku vrijednost n. pr. odnošaji sa Turskom. Te se listine dijele na tri dijela, a obuhvaća prvi listine od 1200—1389., drugi dio listine od 1389—1453., a treći dio listine od 1453—1526. Sve pak skupine listina bit će popraćene posebnim komentarom, kako je to Thallôczy predložio Akademiji, a Akademija odobrila. Drugo je predavanje, koje zasijeca i u naše prilike, držao Aleksander de Bertha „Zrinyi le poète" — dakle o Nikoli Zrinjskomu mladjemu. Pošto se je