VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)

Strana - 31

31 srbske i arbanaške — nazivlje s etnografskim imenom „Illyrii". Piccolomini nam je početnik preporodnih geografa. Doista, to bijaše djelovanje renesanse, koja je baš u tomu najizrazitija, što je po što po to htjela da sve poklasiči, osobito u geografiji i to pod uplivom Ptolemejevog geografskog djela, što je na zapadu od 1438. god. unapried sve do XVIII. vieka bilo jedinim i izključivim geografskim priručnikom,

1 I za to se od XV. vieka uzkrisuju stara geografska i etnografska grčka i rimska imena, da ih se nametne onim narodima, što su pri izmaku srednjega vieka posjedovali zemlje pradavnih, većim dielom već izumrlih naroda rimske dobe. Odatle ušlo u modu od XV. vieka, nazivati homerskim Teukrima Muhamedance, samo s toga, što su oni gospodovali Malom Azijom i Bosforom; Madžare Panoncima, jer su oni tek srednjega vieka zagospodovali sjevernim dielom negdanjih rimskih Panonija; Talijance Ausonijima, jer se u pradavna vremena jedan dio italskog poluotoka nazivao Ausonijom ; franačku državu, smjesu teutonskih Franaka i porimljanjenih Kelta, Galijom, jer se tako za Rimljana Francuska nazivaše po izključivom keltskom žiteljstvu i t. d. Toj modi postadoše žrtvom i naše zemlje, koje po Illyrima, biva današnjim Sćipetarima ili Arbanasima, bješe za rimske dobe nazvane Illyrijom, i to u obsegu, koji je za raznih viekova imao i razno geografsko značenje. Dok u najstarije doba Illyrii bijahu današnji Arbanasi oko Sar-planine i Skadarskoga Jezera, Rimljani taj naziv etnografski pretvoriše u političko geografski, kojeg se područje neprestano mienjalo. Dok je za zadnjeg vieka republike Illyricum rimski obuhvaćao samo arbanaške predjele oko Skadarskog Jezera, za Augustove dobe prostiraše se od Epira do Dunava. Kašnje je ta pokrajina za prvih Flavijevaca bila podieljena u Superior provincia Illyricum, inače i Dalmatia nazvanu, i Inferior provincia Illyricum, inače Pannonia nazvanu. Granica, što je Dalmaciju razdvajala od Panonije, tekla je od sv. Petra na Vrbovsku, Bužim, Otok, Stari Majdan, Sanski Most, Rekavice na jug Banjaluci, Stari Majdan, Veliku KladuŠu, Tešanj, Gračanicu, Bjelinu, Sabac do Biograda.

2 Tako je Dalmacija obuhvaćala: iztočnu Istru, južni dio današnje Hrvatske, srednju i južnu Bosnu, Hercegovinu, današnju Dalmaciju, Crnugoru sa sjevernom Arbanijom (Praevalis); a Panonija sjevernu Bosnu, svukoliku Posavinu, jugo-zapadnu Ugarsku, te se dielila u Inferior (istočni dio od Sriema do Petronella) i Superior (od Beča do Banjaluke). Dioklecijanovom diobom g. 297 opet su granice pokrajina preuredjene; a Illyricum od pokrajinskoga imena posta oznakom za četvrti dio rimske carevine, dioecesis Illyricum, što obuhvaćaše sve podunavske i balkanske zemlje. Naveli smo ovo samo za to, da se vidi da u rimsko doba Illyricum nije bio nikad etnografskim nazivom; a da i kao političko-geografski naziv imadjaše toliko raznih područja. Pod uplivom Ptolemejevog Atlasa za renesanse obično je Illyricum odgovarao rimskoj pokrajini superior provincia Illyricum ili Dalmatia, kojoj već 1 Sr. Jelić, Najstariji kartografski spomenik o rimskoj pokrajini Dalmaciji u Glasniku zem. muzeja u Bosni i Hercegovini X. (1898.), 230 i d. 2 Jelić n. mj. 244 i d.