VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)
Strana - 18
18 istovjetna sa Potomjem, neznatnim odlomkom župe Kune na Pelješcu, u ondašnjoj stonskoj, a današnjoj dubrovačkoj biskupiji. Nu, bez obzira, da je očit izvorni oblik „Petovia", a ne „Potonia", kako se na fotografičkom snimku (T. Ib.) razabire, Potomje ne bijaše tada, kao nikada, drugo no neznatan odlomak župe Kune, od 300 duša, a uz to za petnaestoga vieka zaražen hereticima Bogumilima. B. Zapadni dio Slavonije, pod banom Fridrikom Celjskim, „districtus SCLAVONIAE" nazvan, odgovarajući danas županijama: varaždinskoj, belovarsko-križevačkoj, zagrebačkoj, modruško-riečkoj i požežkoj, te sjevernom djelu Turske Hrvatske, dodieljenom današnjoj Bosni: 2. Iz Frkulja, današnjeg Frkuljevca kod Bednje, nedaleko od Lepoglave, u varaždinskoj županiji, 1 bijaše ona Katarina iz Frkulja, „Catterina de Frigoli, districtus Sclavonie", Stjepanova kći, što je bila nastanjena u Svetopetarskom Predgradju. Bijaše ona imućna žena, kako se vidi iz njezina poklada 1450. g. (Acta Hieron. IV.), i iz njezine oporuke sliedeće godine (Acta Hieron. V.), te joj je druga kći bila udata za generala rimske pješadije Sbardellata di Niconca. Sjetila se je ona, kako već spomenusmo, u istoj svojoj oporuci i hrvatske bratovštine („societas confallonorum Sclauorum dicti Burgi Sancti Petri") novčanim zapiskom. 3. Iz Beleca kod Zlatara u varaždinskoj županiji bijaše onaj Kliment Mihovilov, „demente Michaelis de Beletio spetiario", koji je bio nastanjen u Svetopetarskom Predgradju, te svjedočio pri oporuci Stjepana Galeotta 1466. godine (Acta Hieron. XVII.). Župa Belec spominje se već 1343. godine. 2 Najviši kontingenat prišlaca u Rimu iz današnje Hrvatske dalo je mjesto Sv. Križ „Sancta Crux de Sclavonia". Tim imenom nazivaše se više mjesta, kao što i danas: Sv. Križ Začreće kod Zlatara u varaždinskoj županiji, pradavna župa, a i danas ugledno mjesto. 3 Manje važnija su mjesta: Sv. Križ, odlomak župe Zajezde u varaždinskoj županiji; istoimeni odlomak župe Marije Gorice u zagrebačkoj županiji; istoimeni odlomak župe Tuhelj u varaždinskoj županiji; a da ne spominjemo Križa u Hrastovici zagrebačke županije; dok Križ Topolovca, belovarsko-križevačke županije na jugo-iztoku Ivaniću, ima znatniju povjestnu ulogu. I stoga cienimo, da su hrvatski prišlaci XV. vieka u Rimu iz Sv. Križa, bili porieklom iz Ivanićkoga Križa i Sv. Križa Začreća. 4. Iz Sv. Križa bio je Martin Petrov „Sclauus de Sancta Cruce de Sclauonia", nastanjen u Svetopetarskom Predgradju do Andjelskog Mosta, štono je 1454. g. darovao svojih posjeda svetojeronimskoj bratovštini (Acta Hier. IX.), dok je pak još imao i drugih zemalja u rečenom predjelu, kako nam to najmovni ugovor 1461. godine dokazuje (Acta Hieronym. XIV.). 5. Martinov sumješćanin je Nikola Tomin „de Sancta Cruce", svjedok na oporuci 1466. godine (Acta Hieron. XVII.). 6. Iz Koprivnice u belovarsko-križevačkoj županiji bijaše onaj Kliment Mihovilov „de Capransa" (madžarski oblik za Koprivnicu), što je bio bratimom 1 Sr. Schematismus arehi-dioec, Zagrabiensis, 1899., 32. 2 Sr. Schematismus arehi-dioec. Zagrabiensis, 1899., 30. 3 Sr. Schematismus arehi-dioec. Zagrabiensis, 1899., 38. 4 Loc. 33, 77, 82, 172, 205.