VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)

Strana - 19

i* Svetojeronimske bratovštine pri zasnutku gostinjca, jer nam ga takovim označuje darovnica 1454. godine (Acta Hieron. IX.). 7. Iz Bešinaca, odlomka župe Kaptola susjedne požežke županije, bijaše Ivan, sin majstora Jerneja (Ernesta) „de Besinsz", što je svjedočio na oporuci 1466. godine (Acta Hieron. XVII.), te bio nastanjen u Svetopetarskom Predgradju. Lekcija „de Beninsz" je očevidno ili tiskarska ili prepisačka pogrieška mjesto de Besinc ili Besinez. I zagrebačka je županija relativno dosta brojno zastupana. 8. Oko 1446. g. po prilici bijaše se doselila u Rim Zagrcbčanka Katarina Valić, „de Zagabria", te je unajmila kuću u Petra Senjanina (Acta Hier. L). Ona je prije boravila u Viterbu, gdje je i posije imala posjeda, kako se iz izprave 1449. god. razabire, što su pak dopala sina njezinog kućegazde Petra Senjanina kolara, Frana pok. Petra Senjanina (Acta Hieron. III.). 9. Zagrebčaninom je bio i onaj Andrija „de Zaga[bri|a", štono je svjedočio na darovnici 1466. g. (Acta Hieron. XVIII.), a bio nastanjen u Svetopetarskom Predgradju; na ovoj izpravi je prepisač, hoteći uporabiti kraticu, „Zagabria" zapisao „Zagata". 10. Iz Kostajnice na Uni (Kostajnica hrvatska i bosanska), bijaše Juraj Klimentov „de Costangiza", nastanjen kod Angjelskog Mosta, štono je svjedočio na oporuci 1462. godine (Acta Hieron. XV.). Neznamo za stalno, da li je baš iz zagrebačke županije bio „Johannes Stephani de Trimacia de Sclavonia", nastanjen u Svetopetarskom Predgradju kod Angjelskog Mosta (Acta Hieron. XL), pošto njegova otačbina „Trimacia" nije izpravno zapisana. Došle se nagadjalo, da je to mjesto Sriem (Sriemac),

1 i izpravno, jer su Talijani Sriem pisali i Sriems (Mitrovica),

2 ali nije izključena vjerojatnost, da se pod tim imenom krije oblik Strmac ili Strmec. U obsegu zagrebačke biskupije ima petnaest pomješća Strmec ili Strmac,

3 a medju ovima se iztiče Strmec, filijalka sa 893 duše, župe Okić (Sv. Nedjelja) u području Jaske.

4 Nego, do izpostavljenja izvjestnoga oblika, ostat ćemo pri dosadašnjem mnienju, te ćemo Ivana Stjepanova „iz Trimacije" označiti Sriemcem. Današnja Slavonija polovinom petnaestoga vieka, bijaše iztočnim dielom kraljevine SCLAVONIAE sa posebnim banom Nikolom Iločkim. 11. Iz toga predjela bi mogao biti već spomenuti „Johannes Stephan de Trimacia de Sclauonia", bud da se je sam nazivao „Sriemac", a bilježnik to polatinio „Trimacia". Sriem, drevni Sirmium, odgovara današnjoj Mitrovici na Savi. Ivan Stjepanov, Sriemac iz Slavonije, kupi 1457. godine jednu zemlju kod Angjelskog Mosta (Acta Hieron. XL), gdje no je bio blizu i okućen. C. Primorska Hrvatska, od Rieke do Neretve, CROATIA ili BANADEGVM nazvana: Hrvatskoj naseobini u Rimu je svoj dio doprinio i Senj. . 12. Već prve polovine petnaestoga vieka bijaše se naselio u Rimu Petar Senjanin („Petrus de Segna, Pétri caracterii de Sclauonia"), gdje se 1446. g 1 Sr. Acta Hieron. opazku k XI. 2 Tako u talijanskom rukopisu XVII. vieka u Vallicelanskoj knjižnici u Rimu. 3 Sr. Schematismus arehi-dioec. Zagrabiensis, 1899., 276. 4 N. mj. 160.