VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)

Strana - 15

15 matinskim biva nazivan izključivo hrvatski. Tako u dobrinjskoj listini od 1. siečnja 1230. stoji: Ja Petar Petriš prekopijah % latinskoga na hrvatski jezik.'

1 U razvodu istrijanskomu 1275. g. stoji: „tri nodarih postaviše, jednoga latinskoga, a drugoga nhniškoga, a tretega hrvačkoga — i jednoj i drugoj strani pisaše listi jezikom latinskim i hrvatskim. — Ja pop Nikola — pisal jezikom hrvatskim : ja pop Jakov Križanić kako jesam pisal i hrvačkim

." U zadarskoj listini od 11. prosinca 1434. spominju se zadarski plemeniti ljudi Heruati i zakon heruacki* Druga još zadarska listina od 15. srpnja 1437. veli: Ja don Juri pop Zubina hrvačke knjige to piša.

4 A Krčka listina od kolovoza 1468.: od Carte jezika horvacka u volgar., te omišaljska od 2. travnja 1471.: Ja Zan Ivan Bomartini prenesal s hrvatskoga na latinski." To isto se opaža i kod pisaca. Tako hrvatska kronika XII. ili XIII. vieka staroslovensku službu božju nazivlje knjigu hr1 Kukuljević, Acta Croat., I., Dod. 2; Surmin, Hrv. spomenici, I. (Mon. hist. jurid. VI.), 5. 2 Starčević, Arhiv za jugosl. povj. II., 2; Kukuljević, Acta Croatica, 3—43. Surmin, n. dj. 12 i d. 8 Pošto je ova listina neobielodanjena, priopćujemo ju u cielo. 1434. 11. Decembra, Zadar. Svjedočnica bana Hrvatske i Dalmacije, da po hrvatskom zakonu hrvatski plemić, posjedujući pet kmetova ne plaća desetine, posjedujući deset, pobira desetinu; a plemić, koji ima manje od pet kmeta, taj je dužan dati desetinu. Mi chnes Ansa, y Chnes Nichula, y Chnes Stephan, s bratium de Francapan, Cherçchi, Modruschi, Segnschi chnes proçaya, Bani Dalmatie y heruaçchi. Damo uiditi suim, y suachomu chimse dostoya prid chih obraz ta nas list pride, da buduchi u Zadri priđe prid nas plemenit çlouich Armuros Begnich i(z) Zadra, gouorechi da bischup Scradinschi pita dessetinu u gnega y od gnegouih dohodach od nichih chmetof sidechih, che ima na Malih Gielsançih, a u bischupy Scradinskoy, i ti gnegoui chmeti danasgni dan chunu plachiagiu, i prossi nas da bismo očistili tu riç acho ie dusan platiti y dati dessetinu, ali ne. Y gioschie uechie pochaza nam dva lista, yedan list od stola Iuçchoga, a drugi list capitula schradinschoga, chi list stola Iuçchoga bisce' pod scest peççati uissuchimi, u ehom listu se usdarsasce se zachon bischupie schradinsche, y luçchc. Chi bi plemenit çlouich gimil pet chmeti sidechih, toga, giest hiza prosta dessetine. A list capitula schradinschoga chi bisce vissuchim peceatom chrique capitula schradinschoga, potuergieuasce zachon heruaçchi y list stola Iuçchoga use chahosse, u rečenom listu usdersasce, totu mi buduchi s mnosimi heruati y siginimi plemenitimi gludi sliseafei, y razumifsi rečena lista, y dostoino proscenie plemenita çlouicha Armurossa, gimifsi meu sobom pun zgouor, y naidosmo da ie zachon heruaçchi bischupie scradinsche, y tninsche : Da chi godi plemenit çlouich ima pet chmeti sidechih toga giest hiza prosta dessetine, y chi bi imil deset chmeti ta more useti chmeta dessetoga dessetinu. Acho bi plemenit çlouich nima pet chmeti sidechih ta giest dusfan] dati dessetinu. Y potuerdismo zakon heruaschi tacho chachosse usderzasce u listu stola Iuçchoga, y capitula schradinschoga, ter za uechse virouagne na tomu dasmo ta nase list otuoren pod nascim peççatom uissuehim. pi[sa]no u Zadri u suetom Cherseuanu, Misseça Dece(m)bra na giedanaste dan, Techuchi let Gospodigni 143[4.]. Prepis latinicom na papiru 0'32 X 0*22, oko XVII. v., u pišćevoj sbirci. Stara naledjica: „Fides Banorum Dalmatiae, quod quilibet nobilis habens quinque sortes non solvit decimam, et habens decem sortes aecipit decimam sortem; 1434., n° 12—40." 4 Šurmin, n. dj. 146. Hrvatska XII. (92) 236. 6 N. mj. 265, 266. Sr. 132, 155, 263, 294, 350, 353, 363, 390, 407, 432, 434.