VJESTNIK 3. (ZAGREB, 1901.)

Strana - 220

220 5 velikom radošću i nastojanjem biskupa Draškovića bude u hrvatskom saboru g. 1567. primljen kao 30. članak zakonski, da. se svatko, tko istupi iz katoličke vjere, proskribira, da u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji ne smije imati nikakova pokretna ni nepokretna imetka, da ne smije zauzimati nikakovo mjesto ni ikakova odlikovanja imati. 1 Ovaj članak zakonski iznašahu uvijek hrvatski delegati na zajedničkom državnom saboru, dokazujuć njime samostal­nost Hrvatske* Od zaključaka tridentinskoga sabora bijaše osobito jedan veoma važan, i to onaj, da biskupi imadu u svojim biskupijama urediti sjemeništa za sve­ćenstvo svoje biskupije, da mladeži ne bude nužno polaziti u inozemstvo na bogoslovne nauke, gdje su mnogi od prave vjere otpadali te postajali prote­stanti. Biskup Drašković izvede odmah taj zaključak uredivši u Zagrebu vla­stitim troškom svećeničko sjemenište. Za biskupovanja Draškovićeva obdržavahu se tri sinoda, g. 1570., 1573. i 1574. 8 Na prvom bude ekskomunikovan Mihael Bučić, reformovani župnik u Medjumurju, -if~s~ njime i zagrebački kanonik Gjuro Trulja, koji je takodjer učio u inozemstvu, te kojemu budu i sve nadarbine oduzete. Istoga su izopćili zato, što kraj opetovanih opomena nije htio da otpusti svoju prilježnicu. Isto to bude naloženo i kanoniku Gjuri Ivančicu, koji se i pokori. Treći kanonik Ladislav Krban morade pismeno obreći, da ne će više griješno živjeti, i ako bi mu se samo što moglo dokazati, odmah će ga lišiti crkvenih dobara. Iz ovo nekoliko primjera može se razabrati energija i djelatnost Draškovićeva za ka­toličku crkvu, to više, što je medju njegovim svećenicima bilo protestanata, ili barem reformaciji sklonih elemenata. Tako na pr. preporuča Ungnad god. 1561. kralju Maksimilijanu za prevodioca hrvatskih protestanskih djela zagrebačkoga kanonika Demetrija. 4 Ujedno opaža on, da za taj posao ima jako malo zgodnih i sposobnih ljudi. f Akte sinoda, na kojem je bio ekskomunikovan Bučić, našao je fratar dr. Venantius Glavina, profesor Lepoglavski i Pavlin, u biblioteci nekadanjeg pavlin­skog samostana u Remetama, te ih je izdao sa komentarom i 3 dodatka u Zagrebu god. 1771. Ista akta izdao je ponovno Verhovac kao dodatak svojoj knjizi „Constitutiones synodales ecclesiae zagrabiensis" u Zagrebu g. 1805., izpustivši imanje važni treći dodatak. I nasljednici Draškovićevi povadjahu se za njim. Tako na pr. izopći njegov neposredni nasljednik biskup Ivan Monoslay prije spomenutoga kano-^ nika Krbana. 5 God. 1589. izda biskup Stankovački dekret, po kojem je morao svaki sjemeništarac ostati u sjemeništu, dok ne bude zaredjen, budući da su nekoji mladi ljudi, koji su naginjali na reformaciju, bili prije redjenja iz za­voda otišli. 6 Zakon o vjeri, koji je bio stvoren joŠ u vrijeme Draškovićevo (god. 1567.), održa se još dugo, te bude još nekoliko puta sankcioniran. Kad su Madžari god. 1608. kod izbora kralja Matije u krunidbenoj diplomi htjeli 1 Verhovac: Const. syn. 301. 2 Smičiklas: Povjest Hrvatske II. 61. 8 Krcelić: op. cit. 245. 4 Verhovac: op. cit. 301. 8 Kostrenčić: Beiträge 221. 6 Farlatti; Illyr. sacr. V. 545.

Next

/
Oldalképek
Tartalom