VJESTNIK 3. (ZAGREB, 1901.)

Strana - 185

Prilozi k povjesti Židova u Hrvatskoj u XVIII. stoljeću. Mnogo Židova nije ni u prošlo vrijeme obitavalo u Hrvatskoj i Slavoniji, jer nigdje nema spomena ili traga židovskoj općini, niti u židovskim historijskim spisima niti u zakonima ove zemlje ili u arkivima pojedinih gradova. Najstarija će jamačno židovska općina biti ona u Varaždinu, koja potječe iz osamdesetih godina XVIII. vijeka;

1 a iza nje zagrebačka, koja je općinom priznata godine 1806.,

2 a brojila je po popisu od godine 1808. devet obitelji sa 57 duša.

3 Ako i nije bilo židovskih općina, bilo je u prijašnjim vijekovima mjestimice Židova, pa se i zakonodavstvo s njima bavi, no 19. zakonski članak g. 1729. odagnao je i ovo malo Židova iz zemlje. U tom članku „Stališi i redovi trojedne kraljevine besmrtnu svoju zahvalu izražuju kralju, kojega su milost iskusili, što je odredio, da se Židovi, što su prije pušteni u Gjurgjevac, imadu ne samo odanle, nego iz sviju mjesta rečenih kraljevina odstraniti".

4 „Niti videti se dati vu horvatske i slavonske zemlje tja do Jožefa II. ni im bilo slobodno" — veli pravnik Imbrich Domin, citirajući taj zakon.

6 U istinu se taj zakon nije tako strogo provadjao, pa su Židovi iz susjednih županija madžarskih u drugoj polovici XVIII. stoljeća počeli u Hrvatsku dolaziti, da ovdje trguju i kućare, a god. 1772. već se nekolicina i stalno naselila u Varaždinu. Oblasti su doduše potaknute od domaćih trgovaca nastojale, da dolazak Židova zapriječe i da pozivom na napomenuti članak njihovom trgovanju na put stanu, no to im nije uspjelo, jer su se Židovi obratili na kralja i pozivali na svoje povlastice. Iz spisa i isprava, sačuvanih u zemaljskom arkivu, može se razabrati, koliko je stadija prevalilo pitanje, da li se Židovi mogu u Hrvatsku pustiti i tu naseliti, dok se konačno riješilo tolerantnim ediktom Josipa II. U virovitičku su županiju Židovi iz Rohoncza (u županiji Vas) običavali dolaziti,

6 da tamo trguju, a kad se ova županija opet pripojila (1745.) Hrvatskoj, htjela je Židove, što su već otprije tu bili ili na sajmove dolazili, istjerati. Obrati se dakle ovakovom molbom na bana. Sabor je tu molbu preporučio banu, jer — 1 Po usmenim podacima. 2 Napomenuto u podnesku žid. općine od 18. svibnja 1845. (Arkiv bog. izr. općine zagrebačke). 8 Arkiv grada Zagreba. Reg. 758, br. 876, fasc. 7. 4 Zem. arkiv. Acta ban. fasc. 22, br. 28, (4. veljače 1756.) kano prilog; inače kod Bresztyenszkoga : Izraelićani i vršenje patronatskog prava (Zagreb 1890.), str. 6. 5 Bresztyenszky, sr. op. 4. 6 Iz riječih „in merito Judaeorum Rohonczensium in Comitatu Veröczensi commorantium, ibi denique questum exereentium, abinde amotionis celebratae deputationis causa", čini se, da su stalno tamo boravili ili bar dulje vremena, no odgovor lih se time bavi, da li se smiju na sajmove pustiti. 13