VJESTNIK 3. (ZAGREB, 1901.)

Strana - 186

186 tako vele stališi i redovi — „ako je Židovima u zemlji stalan boravak zabranjen, ne smiju tu ni prolazno trgovati, jer bi time naškodili domaćim ljudima, a napokon su oni pogibelj za rimo-katoličku vjeru". Unatoč te preporuke nije ban — tada grof Karlo Batthyan — zamolbi virovitičke županije udovoljio. On ne nazrijeva u Židovima pogibelj za rimo-katoličku vjeru, jer se uzdaje u kraljicu, da će po primjeru njezinih pobožnih predšasnika umjeti zaštititi rimokatoličku vjeru protiv svakoga nasilja i svake pogibelji, ako bude nužno bilo. Trgovanje na sajmovima stoji pod kraljevskom zaštitom (sub salvo conductu regio); da se dakle Židovima zabrani dolazak na sajmove, trebalo bi ovaj zakon ukinuti, a to bi bilo na štetu trgovine, dočim bez trgovine ne može niti narod niti država opstojati. Napokon i navedeni zak. članak ne sadržava zabranu pohadjanja sajmova, nego lih zabranu stalnog obitavanja i posjedovanja zemljišta.

1 Prema tomu bijaše Židovima i nadalje dozvoljeno dolaziti u Hrvatsku na sajmove. Kano ban Batthyan bijaše i zapovjednik varaždinskog generalata general Beck tolerantan prama Židovima. On si je velike zasluge stekao time, da je uredio nabavljenje vojničke mondure, pa je zato sa časti pukovničke imenovan generalom.

2 Nabavljenje je vojničke mondure donekle Židovima povjerio i dozvolio im boravak u Bjelovaru i u Koprivnici.

3 Ali to nije bilo po volji banskoj vladi u Zagrebu, koja je generala Bečka upitala, zašto ne istjera Židove iz Krajine,

4 jer im ovdje kano i u samoj kraljevini obitavanje nije dozvoljeno. Čini se, da je Beck Židovima dozvolio stalno obitavanje, pa su ga toga radi iz Zagreba upozorili na tu nespodopštinu, jer to, da li se Židovi smiju pustiti u zemlju, da u njoj prolazno trguju, nijesu ni u Zagrebu izvjesno znali. Evo što piše god. 1 756. ban Adam Batthyan kraljici Mariji Tereziji tom prilikom, kad su dva židovska trgovca sa križevačkom putnicom došla iz Koprivnice u Zagreb, gdje su ih zatvorili, a robu im zaplijenili : „Mnogi su me umolili, da zapriječim, da se Židovima (u smislu priloženoga članka 19/1729) ne dozvoli po primjeru pravoslavnih (ortodoksa) i latinskih sljedbenika ulaziti u predjele ove kraljevine, nego da se po drevnom običaju istjeraju".

5 Ban je ovu molbu ispunio te kraljicu umolio, da odredi, da se Židovima u opće ulaz u zemlju zabrani. Kraljica Marija Terezija nije baš Židovima sklona bila i gdje je prilike bilo, pogoršala je njihovo stanje. Zidove iz Češke godine je 1747. prognala, a Židovima u Madžarskoj nametnula novi porez, taxa tolerantiae (1749.). I u 1 Podnesak Act. conf. reg. 89, od 12. svibnja 1749. — Odgovor banov od 7. lipnja 1749. iz Schönbrunna: — „ . , . quia tarnen quaestus et commercia in publicis privilegiatis nundinibus sub salvo conductu regio existèrent, a quibus si Judaei arcentur, ejusmodi salvus conductus et nundinalia privilégia restingere, hocque facto negotiationem — sine qua nec Regna nec populi obsistere possunt — cum detrimento publico diminui et multis in locis plane sufferi opp orter et ..." 2 Vaniček II. 68. 8 Act. Cons. Croat. E 90 navadjaju to Koprivnicani . . . „donec commandans a Beck eandem (liberam stationem) in Jurisdictionem Generalatensem propter arendas pactatae mondurae militaris non induxisset itd." O tom Vaniček ništa ne spominje, pače obratno veli: „den Israeliten, welche während der Belgrader Friedensverhandlungen nach Semlin übertraten, war weder ein selbstständiges noch ein Afterdomizil gestattet". II. 519. (Com. Prot. Nr. 24/1753. — 10. III.). 4 A. Congr. 1757. fasc. 5, nr. 54. B Act. ban. f. 22, br. 28, 4. veljače 1756.