VJESTNIK 3. (ZAGREB, 1901.)
Strana - 110
110 je vidjeti, da i moderni pisac može na isti način izražavati, kako se izrazio onaj naš izvor, a ipak time misliti i faktično izreći, da je Dalmacija Niketom opet pripojena istočnome carstvu: „Von Kaiser Nicephorus gesandt, erschien eine griechische Flotte unter dem Befehl des Patricius Nicetas, um Dalmatien wiederzuerobern, und blokierte auch die venetianische Küste durch Wachtschiffe". 1 Ako se pak nasuprot može dokazati, da je zadarski biskup Donat išao s mletačkim dukom Beatom u Carigrad baš godine 807-e, onda će se sa sigurnim odredjenjem godine toga Donatova putovanja, t. j. 807., raspršiti i posljednja možda sumnja (n. pr. Račkoga) o tome, da se Dalmacija vratila pod istočnu vlast već godine 806./7. sa dolaskom patricija Nikete u jadransko more. — Da sada nastavimo ondje, gdje smo stali prije ove ekskursije o Farlati-u, koja ipak integralno spada u cijelo naše raspravljanje! Godine 809. i 810. znamo iz dogadjaja, 2 da mletačke duke Obelierije i Beat stoje u opreci s istočno-rimskom politikom i da ih je ova toga radi za navale kralja Pipina na njih godine 810. i napustila. Ali kad je Pipin iza borbe s Mlečanima htio flotom navaliti i na Dalmaciju, to joj je isti onaj kefalenijski „prefekt" Paulo došao u pomoć sa svojom flotom, ispred koje Pipinova uzmače. Ni tu dakle nije misliti, da bi se duka Beat mogao bio dati na put u Carigrad. Ali kad je onda poslanik cara Nikefora, spatar Arsafije, 3 pod kraj 810. sklopio s carem Karlom osnovu ugovora izmedju jednoga i drugoga cara, kojim se Karlo u zamjenu za priznanje svojega carskoga dostojanstva odriče pretenzija svojih na Veneciju 4 i romansku Dalmaciju: onda je zbilja (godine 811.) opet jedan od mletačkih duka išao u Carigrad, ali ne Beat, nego Obelierije, i to — u izgon, bivši već skinut sa dosadašnje časti svoje, dočim je naš Beat, kažnjen budući i on gubitkom dukata i izgonom, otpremljen u Zadar. 5 Dočim još o samom Obelieriju — „qui ducatu et patria fuerat privatus" — mnogo godina kasnije čujemo jednu, posljednju vijest," to o Beatu iza go1 Abel-Simson, Op. cit. p. 357; da i on uzima, da je kod dolaska Pavlove flote 808. ne samo Venecija, nego i Dalmacija već bila pod istočno-rimskom vlašću već od prije, t. j. od Niketine ekspedicije, potvrdjuje strana 394., gdje veli on za Pavlovu flotu naprosto, „welche zuerst in Dalmatien, dann in Venedig anlegte". 3 Upozorujem (da ne bih odviše citovao) samo na Abel-Simsona, Op. cit. p. 394., 395., 415 422. 441. — Gförer- Weisz (Op. cit. cap. iO., 11., 12.), pomjerivši godine, prikazao je dogadjaje i djelovanje historijskih ličnosti skroz u krivu sklopu. 3 Cf. našu stranu 100., redak 18. 4 Koju je kralj Pipin netom bio sebi podvrgao. 5 Cf. našu stranu 101., redak 4. — Einh. ann. (Mon. Germ. Script. I. 198. = Rački Doc. n" 171., 13): „alter (t. j. Obelierije) propter perfidiam honore spoliatus, Constantinopolim ad dominum suum duci iubetur" ; Joh. Chron. Ven. (M. G. SS. VII. 15. = R. Doc. p. 314): „(Arsafije) peregit, ut utrique duces et dignitatem et patriam amitterent. Unus, id est Obelierius, Constantinopolim, alter Jaderam petiit". Vidi se, kako Mlecanin ono, što savremenik Franak ispravno veli „duci iubetur", nešto 200 godina kasnije izrazuje blagim i neutralnim glagolima „amitterent" i „petiit". 8 A. Dandolo (Muratori, col. 173. A. B.) i Johann. Diac. (M. G. SS. VII. 16.).
