VJESTNIK 3. (ZAGREB, 1901.)
Strana - 109
109 u Carigrad, t. j. u godinu 807.? Farlati 1 drži, da se gradovi Dalmacije nisu predali patriciju Niketi na putu njegovu u Veneciju, pa ni na povratku, „sive quod non satis virium et copiarum haberet, sive quod urbes Dalmatiae validioribus essent Francorum praesidiis instructae" ; ali dodaje, da 809. godine „huius classis (t. j. flote, koju je vodio te godine kefalenski „prefekt" Paulo) adventu improviso et inopinato perterritos ultro in potestatem Nicephori rediisse arbitror", jer da pripovijedaju franački anali (kako ćemo i mi kasnije spomenuti) o pohitanju kefalenskoga prefekta Paula godine 810. u pomoć Dalmaciji protiv flotne navale kralja Pipina. 2 Rački pak (sudeći po njegovoj bilješci 1. k broju 171., 11 njegovih „Documenta" 3 : „Dalmatas, si non iam cum Venetis a. 807, hac certe occasione [t. j. god. 808., kad je Paulo „primo Dalmatiam deinde Veneciam appulit"*J ad Romanorum fidem rediisse, deducitur e narratione numeri sequentis" t. j. iz spomenutoga netom pohitanja kefalenskoga prefekta Paula u pomoć Dalmaciji protiv navale kralja Pipina) sklon je umisliti, da se Dalmacija možda ipak već god. 806./7. zajedno s Venecijom vratila istočnom carstvu, ali odlučno to tvrdi samo za godinu 808. 5 Od oba gore spomenuta Farlatijeva razloga ne može stojati ni jedan. Nema naime nigdje ni traga, da bi Franci ni u zemljama onih južnih Slavena, koji su se poklonili vrhovnoj vlasti Karlovoj, držali posade, pak na to nitko od historika danas i ne misli. 6 Pa i u romanskoj Dalmaciji, koja se podvrgla Karlu tik pod konac 805., nemoguće je pomisliti „franačkih posada", koje bi bile patriciju Niketi godine 806./7. smetale, da romanske gradove u Dalmaciji opet sklone pod vlast istočnoga cara. A kad je Niketa imao „satis virium et copiarum", da tako odlučno imponira u Veneciji, zaista je imao toga i za Dalmaciju. Zatim, ako Farlati misli, da je godine 809., bivši dolazak flote kefalenskoga „prefekta" Paula tobože „improvisus et inopinatus", moglo to nagnati dalmatinske gradove, da se „od straha drage volje vrate pod vlast Nikefora" : to bi ovaj razlog još više vrijedio za prvu pojavu istočno-rimske flote pod Niketom god. 806./7. Napokon: ne može se ni sada, a još manje u ono vrijeme pomisliti operacija kakve flote protiv Venecije, dolazeći iz jonskoga mora, a da si ne bi prije toga imala osigurati luke dalmatinske. Pak nam i sama savremena dobra vijest 7 kaže u prvome redu, da je Niketina flota bila 806. poslana „ad recuperandam Dalmatiam". Sto taj izvor iza toga naročito ne spominje, da bi ta rekuperacija bila zbilja obavljena, ne može ni najmanje oboriti mnijenja, da se to zbilja i dogodilo; tu je šutnja potvrdom. Zanimljivo 1 lllyr. sacr. V. p. 31. lijevo. i 2 Ibid. p. 31. desno. 3 p. 312. 4 Einh. ann. (M. G. SS. I. p. 196. = Rački Doc. n° 171., 11). 5 On to vrsta doduše u godinu 809., ali na stvari vidimo, što misli. 6 „Dužnosti su njihove jamačno bile samo te, da priznavaju franačko gospodstvo i da prinose dobrovoljnih darova" veli Dümmler („Über die älteste Gesch. d. Slaven in Dalm.", Sitzgber. d.-Wien. Akad. 1856, Bd. 20.). I Harnack (Op. cit. p. 48.) drži podvrgnuće tih Slavena samo nominalnim, ali da im je franački kralj imao potvrdjivati vladare. 7 Einh. ann. = Rački Doc. n° 171., 9. (p. 311.). I Dandolo (Muratori, Rer/ ltâ), Ser. XII. 157, C) čak javlja: „Post haec Niceta patricius cum exercitu ad titenda loca Dalmatiae venit"; vidi se, da je i on stvar tako iz svoga izvora shvatio.
