VJESTNIK 3. (ZAGREB, 1901.)

Strana - 99

iz drugih izvora, koje su im pri ruci bile, a koje nisu bile pristupačne „narodnoj kronici'

1

. Tako je Kaindl dokazao (85. str. 489. i si.) naročito za Muglena i Chronicon pictum, da su upotrebili neko vrelo, koje je sadržavalo vijesti iz druge polovice 11. vijeka, kojih nije bilo u Gesti veteri, i vijesti iz 12. vijeka, kojih nije bilo ni u Kezi, ni u narodnoj kronici, pa su te vijesti svaki izvor na drugom mjestu umetnuli; to vrelo da je napisano negdje 1175. i da je sadržavalo vjerodostojnih vijesti. Na osnovu ovoga Kaindlova razlaganja veli krivo Kršnjavi, da se „vijest o načinu, kako je Hrvatska pripala Arpadovcima, vidi u najstarijoj i najčišćoj redakciji u Muglenovoj kronici, a proširenje te vijesti da možemo svesti na Kezu". Kršnjavi sudi tako, jer drži, da se vijest Muglenova o tom, kako je Koloman dobio Hrvatsku, osniva na vijestima ovoga vrela od g. 1175., koje je vjerodostojno, pa zato mu se mora prije vjerovati, nego li proširenim vijestima drugih vrela, koje potječu od Keze. Ali ako i uzmemo, da se Muglenova vijest osniva na izvoru od g. 1175., ipak ona nije vjerodostojnija od vijesti Kezine, s toga razloga, što se vijesti Kezine o Kolomanovu pohodu u Dalmaciji osnivaju na suvremenom izvoru, naime na Gesti veteri, koja baš završuje svoje pripovijedanje dogodjajima iz prvih godina vladanja Kolomanova, i koje (Geste) je pisac baš suvremenik Kolomanov. To je Kaindl opširno dokazao (u VIII. studiji). Naročito veli (sv. 88. str. 301.): „Mit den genauen Ausführungen über Colomans erste Regierungsjahre schlössen die Gesta vefera", dalje (str. 303.) „Ebenso glauben wir annehmen zu dürfen, dass die Gesta Hungarorum vetera am Anfange des 12. Jahrhunderts vielleicht noch unter Coloman verfasst wurden" i napokon (str. 304.) „Der Verfasser der Gesta Hungarorum vetera hat also seine Darstellung mit einer verhältnissmässig sehr ausführlichen Schilderung der ersten Regierungsjahre Colomans geschlossen. Aber diese Schilderung ist auch so genau, dass selbst der kritische Geschichtsschreiber ihr unbeirrt zu folgen sich veranlasst sieht. Sie kann also nur von einem Zeitgenossen herrühren". Po tome vidimo, da vijesti Kezine (o prvim godinama Kolomanova vladanja) nisu proširenje suvremenih vijesti Muglenovih, nego su one vijesti Kolomanova suvremenika, dok bi Muglenove vijesti bile vijesti kasnijega izvora, kad bi se one osnivale na pripovijedanju onoga izvora od god. 1175., kako predmnijeva Kršnjavi. Ali nije tako. Kaindl veli (sv. 85. str. 491.): „So hat Muglen den mit den anderen Chroniken gemeinsamen Bericht über die Eroberung Dalmatiens etc." Dakle Muglenova vijest o Kolomanovu pohodu u Dalmaciju nije samo zajednička sa viješću Pictuma, nego sa svim drugim kronikama, a po tom nije uzeta iz onoga vrela od god. 1175., nego iz onoga, iz kojega su uzele i sve druge kronike, a to su Gesta vetera, samo što tu vijest Keza najopširnije donosi, valjda sasvim onako, kako je u samoj Gesti, dok ju drugi prikraćuju. Zato baš moramo vjerovati svim vijestima Kezinima glede pohoda Kolomanova u Hrvatsku i Dalmaciju, naime ne samo da je Koloman potukao Petra u Petrovoj gori, nego da je i stolica Petrova bila u Kninu. Sto su pako riječi Kezine kronike: „Unde iidem montes usque hodie in Hungarico Patur Gozdia nominantur" Kezin dodatak, a nisu stajale u Gesti veteri, kako Kaindl tvrdi (88. 301.), to ne oduzimlje cijene tim riječima, već dokazaje, da se još g. 1275. (kad je Keza pisao kroniku) te gore zvale onako, kako i za Kolo-