VJESTNIK 3. (ZAGREB, 1901.)
Strana - 95
95 naslov „kralj Hrvatske i Dalmacije", te ga i rabio u svojim privilegijama, ali nam ti nisu uščuvani u originalu. Ako li pako nije rabio tog naslova, bit će radi toga, što je htio biti prije krunjen, pa ga je istom po krunitbi primio. Prema ovom razlaganju pravo je, što veli Kršnjavi, da Koloman, govoreći (g. 1101.) u prijateljskom ugovoru s Mlečanima 1 o svojim predšasnicima, može tim misliti samo na Jelenu i Jadislava (a mi ćemo prema našem shvatanju reći: i Alma), jer je istom g. 1102. postao hrv. kraljem, a da ne valja shvatanje Račkoga, 2 da on tu misli svoje hrvatske predšasnike, pa po tom mu narodni hrv. kraljevi nisu još mogli biti predšasnici, nego oni Arpadovići, koji su već sjedili na hrv. prijestolu. Kršnjavi spominje, da Pauler (u „Szazadok" god. 1888. i si. str. 197. i 320. i si.) dvoji, da li se je Koloman dao kruniti hrv. krunom, jer da je isprava, u kojoj se o toj krunidbi govori, 8 krivotvorena. Osim toga, da se ne slaže datum povelje s drugima, pošto se u njoj veli, da je Koloman g. 1102. krunjen u Biogradu, pa u njoj obriče zaštitu opaticama sv. Marije u Zadru, a dokazano je, da je tek g. 1105. osvojio Zadar, 4 i pošto se u trogirskoj povelji od god. 1108. 5 veli, da će se tek kruniti dati. No već je sam Kršnjavi dobro suzbio Paulera glede toga, što veli, da je povelja krivotvorena, razlažući ovako : Ako su u manastiru zadarskih opatica, gdje je ova listina registrirana, nju krivotvorili, to su učinili u privatnu, a ne državopravnu svrhu, naime da si osiguraju vlasnost samostansku; u tom slučaju ne može se uzeti, da je krivotvorac lagao, jer bi promašio svrhu krivotvorenja; takva listina ne bi ništa dokazivala. On se je morao prizvati na opće poznati fakt, da mu krivotvorena listina bude čim vjerojatnija. — I Što se tiče datuma listine (g. 1102.) napram godini trogirske listine (od g. 1108.), opaža dobro Kršnjavi, da se iz toga nesuglasja ne može izvesti, da u Biogradu na moru nije bilo krunidbe, već jedino to, da je jedna ili druga povelja krivo datirana. No mi držimo, da tu nema nesuglasja, jer i ako je kralj okrunjen g. 1102., on je zato ipak mogao rabiti (g. 1108.) onu formulu („cum ad vos coronandus, aut vobiscum regni negotia tractaturus advenero"), jer je ona općenite naravi. Ta formula po našem mnijenju baš dokazuje, da se je kralj Koloman krunio za hrv. kralja i da su to imali učiniti i njegovi nasljednici, pa obzirom na to obvezuje on i sebe i svoje nasljednike u privilegijama, danim dalm. gradovima, da oni ne će biti na teret gradovima, kad se bude kod njih obavljala krunitba ili držali sabori. Ova je dakle klausula općenitoga znamenovanja, kano da se hoće reći: „Kralj ugarski u opće, kad se bude došao kruniti u koji dalm. grad za hrvatskoga kralja, ne smije biti na teret tom gradu". I sam Kršnjavi veli (str. 156.), da ta izreka nije pusta fraza kurijalnoga stila, već je državopravna znamenita izreka, sve ako se nijedan Arpadović ne bi zbilja dao kruniti; samo on veli, da se osnivala na zbilja postojećoj nakani, dok mi velimo, da je ona došla u privilegijalne listine dalm. gradova baš zato, jer se je Koloman krunio za hrv. 1 Rački „Documenta etc." str. 480. 2 „Dopunjci i ispravci za stariju povjest hrv." u „Radu jug. akad." XIX. str. 86. 3 Kukuljević ,,Codex diplomaticus" II. str. 5. i „Iura etc." I., 23. 4 Kukuljević „Cod. dipl." II., 11. 5 Kukuljević „Cod. dipl." II., 14. i „Iura" I., 26.
