VJESTNIK 2. (ZAGREB, 1900.)
Strana - 5
5 pred kojim će se stvar razpravljati (parnica). Ako bi i glede takove presude bilo dvojbe, i tužitelj prizvao na kralja, imade sam sudac u ime svijuh ići pred kralja. Na isti način imade sudac sam ići pred kralja, ako bi tko u kakovoj mu drago parnici, njega i gradjane ili same gradjane pozvao pred kralja. Pozove li tko gradjanina ili gradjane koprivničke pred kraljev sud, a da prije nije zatražio presudu gradskog sudca, ima poći pred kralja sam sudac, a tužitelj imade mu platiti trošak, jer je neobazirući se na kraljevsku odredbu zadao mu posla i troška. 12. Obćina koprivnička može svake godine slobodno birati sudca odakle im drago, ali ga mora predstaviti kralju. 13. Isto tako može slobodno birati svog župnika (pravo patronata). 14. Komu je jasno dokazana kleveta ili kriva prisega (osudom), taj ne može biti gradskim sudcem, niti prisjednikom ni savjetnikom sudca. 15. Nema li gradjanin koprivnički nasljednika, to mu je slobodno za slučaj smrti glede svojih pokretnina po volji odrediti, dočim nekretnine : kuće, sgrade, vinograde imade posavjetovavši se sa svojim sugradjanima ostaviti svojoj ženi ili kojemu od bližnih rodjaka, ali tako, da ove ne može ni žena ni rodjaci otudjiti sudbenosti grada. 16. Umre li gradjanin bez oporuke, a nema žene ni djece ni rodjaka, tada imadu njegovi sugradjani izabrati vjerodostojne ljude, da imetak umrloga razdiele ovako : dva diela siromasima i crkvi (grada), a treći obćini. 17. Dozvoljuje se u Koprivnici obdržavati veliki tjedni sajam ponedjelkom, a osim toga i svakdanji trg. 1 Ova dakle listina sadržaje temeljne sloboštine grada Koprivnice, na temelju kojih se je razvijala gradska obćina Koprivnička. Davno prije toga darovali su hrvatski bani crkvi sv. Nikole u Koprivnici neki predij Jakušinić (Jakussinich), to ali darovanje nije bilo od kralja potvrdjeno, premda je taj predij bio kraljevsko dobro. Da ovo darovanje ostane čvrsto, izdao je kralj Ljudevit god. 1356. 5. studenog listinu, kojom rečeni predij sa svim pripadcima potvrdjuje kao nadarbinu za župnika crkve sv. Nikole u Koprivnici. Ujedno odredjuje, da kapela sv. Mirka izpod grada Koprivnice, koja je od vajkada bila filialom župne crkve sv. Nikole, ostane i nadalje sa cielim svojim posjedom podredjena istoj župnoj crkvi. 2 1 Prilog 6. Ovu povelju prepisao je 2. veljače g. 1372. kaptol zagrebački na molbu sudca Filipa, meštra Andrije notara, Benka, Martina i Pavla gradjana Koprivničkih. (Prilog 9.). Ovo opet potvrdi kralj Sigismund g. 1411. 29. augusta na molbu sudca Ivana Teutunika, sina Ulrikova, i gradjana Ladislava pisca, pod novim pečatom. (Prilog 16.). 2 Ovjerovljeni prepis XVIII. vieka u arkivu jugosl. akademije u Zagrebu. Diplomata a. 1356.
