VJESTNIK 2. (ZAGREB, 1900.)

Strana - 72

Magic. Luterovci su tada ne samo crkvu, nego i grad bili ostavili.

1 Protestanata je bilo u Koprivnici još god. 1659., jer se u jednoj objavi iste vizitacije napominje, da se kod filijalne crkve sv. Lucije kraj bedema gradskoga nalazi groblje za Hrvate i Nijemce, gdje su se prije, a gdje se i sad pokapaju.

5

* U okolišu koprivničkom spominju se kao protestanti plemići Nikola i Franjo Držanići (Dersffy).

3 j_u Petrinji^ bijaše posada protestantska. Neki Gjuro Stobaeiis piše 15. travnja 1606. s Griča biskupu zagrebačkomu Simunu Bratuliću, da mu je zadaća krivovjerje u Petrinji u zametku ugušiti. Na dalje kaže, da je to prijavio nadvojvodi Ferdinandu, a ovaj odmah zapovjedniku naložio, da sve heretičke knjige pokupi, da se spale, i da kazni svakoga, koji bi riječju ili činom širio protestantizam.

4 Sad počne i biskup proganjati n

ovu vjeru u Petrin

ji. Protestante su proganjali osobito iza smrti protest, zapovjednika Ambstadta (1605.), kojega naslijedi Velhammer. U Sisku je isto bilo protestanata, jer je ban Erdödy htio onamo da pošalje Vlahovića.

5 I u Ogulinu bijaše posada protestantska. Ondje su bili smješteni slovenački vojnici iz Kranjske, kojima su kranjski staleži poslali 1. prosinca 1584. jednostavno vezanu slovenačku bibliju. Oni je po pismenoj zamolnici sačuvaše, pače ju poznati slovenački literat Adam Bohorić predao Martinu Galleru iz Gallensteina kraj Graffenwega, koji je poput mnogih drugih plemića iz Kranjske, Štajerske i iz Koruške služio kao častnik u hrvatskoj Vojnoj Krajini.

0 Obitelj Gallerova uzdržala se kao reformovana u Hrvatskoj još dugo vremena. Još 27. studenoga 1628. piše general Vuk Frankopan Tržački tajnomu carskom savjetniku Juraju Halleru, da je u Tounju kraj Karlovca imenovan kapetanom Ivan Galler, koji da je vrlo krepak i u Krajini vrlo obljubljen čovjek. „Jedino, što je žalosno u ovoga kavalira", kaže, „jest to, da pristaje uz protestantizam", ali da se već počinje popravljati. Samo nema dobrih svećenika, koji bi ga uputili. Dne 9. siječnja 1629. bude medjutim spomenuti kapetan u Tounju ipak instaliran, dapače od samoga Vuka Frankopana.

7 I u Senju bijaše posada protestantska, a na čelu joj zapovjednik Siegersdorff. On umoli Vlahovića, da bar na kratko vrijeme k njemu dodje.

8 On je htio, da i Ivan Weixler dodje u Senj. Weixlera je želio i kapetan riječki, Fr. Barbo iz Waxensteina. Glavni širitelj hrv. protest, knjiga u hrv. Primorju bijaše ljubljanski knjižar Fabijan Kirchperger. Iz njegova lista Ungnadu mjeseca siječnja 1563. razabiramo, da je Barbo tražio od svake hrvatske knjige po 100 ekscmplara, pa da je prema tomu morao Barbo biti vrlo gorljiv protestant. Od njega nam 1 Ibidem 181., XXVI. 2 Ibidem 184. 3 Kukuljevie : Književnici 4. 4 Verhovec : Const. sinodales. Zagr. 327. 5 Kostrenčić: op. cit. 210. 6 Lopašić: Starine XXVI. 175. IX. 7 Ibidem 164. I. 8 Elze: Jahrbücher V. 5.