VJESTNIK 2. (ZAGREB, 1900.)

Strana - 210

210 jedno djelo prevodioca Pergošića, gradskoga tajnika i županijskoga prisjednika, pod naslovom: „Praefationes et epistolae Dedicatoriae

: Doctissimi et sanctae vitae viri Desiderii Erasmi Rotterodami in quatuor Evangelistas, Christianis hominibus lectu digna, Addiuncta est pia s. Stephani Regis Hungariae ad filium suum Emericum ducem Sclavoniae (Russiae) admonitio. Subsequitur adhortatio Stephani Battorei ad milites tempore Mathiae Regis facta, Sub finem continentur aliquot praecationes piae". Opera et impressis Johannis Pergossich. Typis renovatae Varasdini. Joannes Mani ius excudebat 1587. 8

0

.

1 Ovo je djelo, kako se vidi već iz imena glasovitog protestantskog učenjaka „Rotterdama", pisano u protestantskom duhu. Drugo poznato djelo štampano u toj tiskari jest: „De agno paschali Explicationes mysticae in XII. caput Exodi. Autore Blasio Literatu Schriniarich Judice Regiae civitatis Varasdiniensis nunc recens editae. 1587. 8° pag. 113. Knjiga je posvećena gradskomu župniku, bivšemu kanoniku zagrebačkom, doktoru teologije Vramcu, koji je, takodjer hrvatskim jezikom napisao dvije nabožne knjige i to : Tumačenje Evandjelja i Postilu svetih. Iste knjige da je Vramec upravo nedavno izdao, a po svoj prilici u Varaždinu. Ove knjige ali nam nisu poznate kano ni druge još ondje štampane, kojih je moglo biti više, pošto je Manlius tek g. 1590. opet počeo raditi u Ugarskoj u Eberovu. Vramec je bez sumnje takodjer protestantizmu naginjao. Vramec je bio doktor filozofije i kapelan sv. Jeronima u Rimu, počasni kanonik zagrebački i župnik u Brešcima (Rain) i Varaždinu, te napokon župnik kod sv. Marka u Zagrebu. Poradi protestantizma protjeran sklonio se je u Ljubljanu, od kuda se je ali naskoro povratio. Na nj su računali Truber i drugovi za prevodjenje hrvatskih protestanstkih knjiga u Tübingenu.* Po svoj prilici vratio se je natrag u krilo katoličke vjere, jer je kasnije izdao Kroniku troškom biskupa Gjure Draškovića.

8 Vramec je umro godine 1572.* Vramec je izdao „Djelo o evangeljih za nedjelje i praznike",

5 a Kukuljević drži u svojoj Bibliografiji, da je ovo dvoje djelo, što se navodi pod br. 2062. „Postila svetih" naslanja se na Bedekovićev Natale solum II. 126., a pod br. 2063. „Prodečtvo" naslanja se na Krčelićevu Istoriju p. 252. Misao Kukuljevićeva je osnovana, samo što se Prodečtvu ne može odrediti pravi naslov. Kad su se hrvatske knjige preko Ugarske u Hrvatsku prevažale, bijaše Varaždin za taj prievoz važna točka. Jedan sin staroga Ungnada bijaše u Varaždinu, te staleški pisac u Ljubljani, Khlombner piše 1561. Ungnadu u Urach, da će poslati 100 primjeraka hrvatskih protestantskih knjiga njegovu sinu Krištofu u Varaždin.

6 Godine 1598. pišu štajerski staleži generalu Sigmundu Herbersteinu i mole ga, neka bi se zauzeo za propovjednika Ossiuma i Seitza u Varaždinu, jer su radi protureformacije morali ostaviti Štajersku.

7 U isto vrijeme upravljaše porodica Ungnadova županijom varaždinskom. U samom gradu bijaše i nekoliko protestantskih činovnika.

8 1 Kukuljević: Croat. Revue 46. * Kostrenčić: op. cit. 63. 8 Krčelić: Hist. eccl. zagrab. 244. « Šafafik: II. 275. 8 Ljubić: Ogledalo književnosti II. 517. 6 Kostrenčić: Beiträge 62. 7 Lopašić: Star. XVII. 70. 8 Verhovac: op. cit. 330.