VJESTNIK 2. (ZAGREB, 1900.)

Strana - 207

207 smrti župnikovoj dugo ne bude popunjena, jer su župe jedna od druge jako daleko. Ali kraj svega nastojanja zagrebačkih biskupa održa se protestantizam u biskupiji još dugo. Kanoničke vizitacije napominju osobito još ova mjesta: Podmurje (Pomorje), Selnica i Stridovo.

1 Za Podmurje se kaže u vizitaciji od godine 1640., da je učitelj u toj župi Nikola (Bruchcak?) „neocatholicus". I vizitacija od g. 1649. kaže, da su župljani većinom heretici, a ono, što je katolika, to su nemarni, lijeni i nepostojani ljudi. Protestanti imali su ondje i svog propovjednika. O Stridovu kaže vizitacija od god. 1649., da se je hvala Bogu našlo samo nekoliko krivovjeraca. U Selnici su bili god. 1649. župljani većim dijelom Luterovci. U seocima, koja pripadahu ovomu mjestu, bijaše mnogo katolika. Oni dolaze, kaže, u velikom broju te prisustvuju misi, kako heretici, tako i katolici. Još kasnije godine 1657. kaže se za Selnicu, da pučanstvo još nije posve katoličko. Nakon dulje stanke obrati župnik 17 osoba, ali je preostalo još oko 20 heretičkih kuća.

2 1 u Legradu se održa protestantizam još dugo. Još 4. listopada moli biskup zagrebački Martin Borković (1668.—1687.) iz Čakovca kralja Leopolda, neka istjera iz Legrada protestantskog propovjednika, jer on jedini još u Medjumurju smeta pravoj vjeri.

8 On moli kralja, neka naloži gradskomu prefektu Ivanu Chayserstainu, da propovjednika istjera i neka se ne boji, da će se puk pobuniti. Ali to ne pomaže ništa, jer župnik javlja 27. veljače 1677. iz Legrada biskupu, da su vojnici opet doveli novoga propovjednika (iz Berenye u Ugarskoj) i da su oskvrnuli katoličku crkvu.

4 Propovjednik je, kaže, dopremio ovamo i svoju obitelj i imetak na trojim kolima iz Berenye. Najviša su tri časnika naumice bila odsutna, a buntovnike dočeka zapovjednik straže Franjo Inkey (magister vigilarum). Ognjem i mačem provaliŠe tada u crkvu sa ženama i djecom, te skinuše tri zvona. Pod izlikom luteranizma i kalvinizma dodjoše u Legrad i nekoje arijanske obitelji. Biskup Borković dočuvši to odmah umoli cara Ferdinanda pismeno, neka naloži generalu vitezu Batthyanyu i grofu Adamu Zrinjskomu, da ih s mjesta protjera. Biskup Martin Borković, bivši Paulin, radio je u prilog protureformaciji ne samo u svojoj biskupiji, nego i po čitavoj Hrvatskoj. Za njegovo vrijeme obdržavaše se crkveni sabor, na kojem izopćiše bogatoga velikaša Stjepana Jankovića. Na tom sinodu (IV.) dne 31. listopada 1687. spominje se protestantizam u prvom . poglavlju. Proklevši sve vrsti herese i krive dogme, nalaže se arcidjakonima i župnicima pod kaznom crkvenog suda, ako bi se tko s ove strane Drave u arcidjakonatu pronašao te je stalni naseljenik ili bi krivu vjeru medju kršćane nastojao širiti, da se imade odmah crkvenoj vlasti prijaviti, da se može odmah iskorjeniti svim dozvoljenim sretstvima. Osobito se neka nastoji u arcidjakonatu (de Bexin), gdje je već otprije protestanata, da arcidjakon i župnici lijepim opomenama i propovijedima i na sve načine i svim sretstvima nastoje nevjernike opet predobiti staroj crkvi. A prodikače, koji se ma gdje nalaze ili skrivaju, da se kraljevskim nalogom pročeraju a g. Ordinarius," da nastoji ove predjele opet pravoj crkvi privesti. 1 Acta visitât, can. T. XIII. 1622.—1649. T. XV. vol. IV. 2 Ibidem vol. V. 1657. 3 Lopašić: Starine XXVI. 189. (XXI.). 4 Ibidem 190. (XXII.).