VJESTNIK 2. (ZAGREB, 1900.)

Strana - 201

Širenje reformacije u Hrvatskoj i Slavoniji. B. Preko Ugarske. Brzim širenjem dodje nova vjera i medju Hrvate iz hrv. Medjumurja, a do g. 1546. poprimiše je i grofovi Zrinjski. Većina članova te odlične hrvatske velikaške kuće bijahu protestanti. Pa i oni pozniji, koji su bili katolici s pije­tetom čuvahu još u svom gradu Čakovcu lijepu sliku Martina Luthera. Tu je sliku vidio još g. 1660. holandski pisac Jakov Tolli, kad je na svom putovanju posjetio i ovaj grad. 1 Već se o junaku sigetskomu, banu grofu Nikoli IV. Zrinjskomu (1542. do 1566.) i o njegovoLženi Evi Rosenberg kaže se, da su bili protestanti. 2 U Lendavi, u susjednoj Ugarskoj, u gradu grofičine matere, bijaše protest, tiskara: Po svoj prilici je već i ban Nikola poznavao hrv. protestantske knjige, koje su bile na jug poslane iz hrv. protest, tiskare u Tübingenu. Po savjetu kranjskih staleža dao je Truber i ratni savjetnik Kirchperger nekoliko primjeraka hrvatskih knjiga lijepo uvezati da ih posije banu Nikoli Zrinjskomu. 3 A poznato je i to, da Nikola Zrinjski na strogo katol. dvoru Ferdinanda I. nije baš bio, štono riječ, „persona grata." Osim toga dolažaše ban Nikola Zrinjski i sa svećenstvom ne­prestano u svadje i zadjevice, osobito sa zagrebačkim kaptolom. Ban Nikola Zrinjski i čitava njegova porodica bijahu dobri prijatelji Ungnadovi, koji je bio veliki širitelj reformacije medju južnim Slovjenima, te je upravljao susjednom varaždinskom županijom. Ungnad je i banu pisao o svom novom poduzeću i preporučio ga. 4 Sin Nikole IV. Zrinjskoga iz prvoga braka s Katarinom Fran­kopan, Gjuro IV. Zrinjski stariji otvoreno pristade uz novu vjeru. 5 . On bijaše vrlo naobražen čovjek, te općaše s najučenijim ljudima ovoga doba. Po savjetu baruna Nikole Mlakovačkoga (Malakoczy), dade on otjerati sve katol. svećenike sa svoga imanja. Crkve t budu stranom razorene, stranom u druge svrhe priude­šene. Tako se napominje, da je župna crkva sv. Mihajla od Čakovca bila znatno oštećena, 6 crkva u Perlakovu, Legradu, Vidovcu, kod sv. Jurja i u Strigovu, a po­svuda postavi luteranske propovjednike. To napominje i potvrdjuje i biskup za­grebački Aleksandar Mikulić u svom pismu od 29. svibnja 1587. ministru grofu Rosenbergu, gdje napominje, da se je kat. vjera samo još kod Paulina u Medjumurju i to u samostanu sv. Jelene kraj Čakovcu uzdržala, jer je Gjuro Zrinjski sve druge 1 Kukuljević : Arkiv I. 157. 2 Kukuljević: Grad Zrinj 79. . . 3 Elze: Trubers Briefe p. 193. 4 Kostrenčić: Urkundl. Beiträge 34. 5 Bedeković: Natale solum St. Hieronymi 261. 6 Lopašić: Star. XXVI. 182. (XVI.).

Next

/
Oldalképek
Tartalom