VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 70

70 je samostanu sv. Krševana u Zadru poklonila neku svoju zemlju u Obrovcu, baštinjenu od svoje matere.

1 3. Guarda. Tomu banu nema traga ni u jednom drugom spomeniku. Lucius i po njemu Mikoczy čitaju Varda. Svakako je banovao u prvoj polovici XI. stoljeća. 4. Bosethech. Rački čita Božeteh (Bozetechus), Lucius i po njem Mikoczy Boskaze, a RitterVitezović načinio je od toga Božidar (Boxidar). 5. Stephanus Prasca. Lucius misli, da su to dva bana : Stephanus, i drugi Prasca ; no već Mikoczy smatra ime Stephanus Prasca za ime jednoga bana, „quod in diplomate et sine interpungente signo et sine copulante particula Stephanus Prasca scriptus".

2 No što onda znači pridjev „Prasca" ? Pošto izvornik pomenute povelje nije sačuvan, nije nevjerojatno nagadjanje Mikoczyjevo, da je taj „Prasca" nastao pogreškom prepisača, pošto nije umio pročitati rieč „Protospata", koja je bila u izvorniku budi čitava izpisana, budi kraticom označena. Ja prihvaćam Mikoczyjevo mnienje, da se mora mjesto „Stephanus Prasca" čitati „Stephanus Protospata"

. U tom me utvrdjuje, što je zaista u prvoj polovici XI. vieka bio u Hrvatskoj neki „Stephanus banus", koji je podjedno bio i „imperialis protospatarius". Taj je ban Stjepan izdao god. 1042. izpravu samostanu sv. Krševana u Zadru, kojom je rečenomu samostanu poklonio neku crkvu, koju bijaše zajedno sa svojom suprugom Marijom sagradio.

3 Ako skupimo sve u jedno, što smo dosad izlagali, eto nam slike o hrvatskim banima za narodne dinastije: Ban je prvotno bio namjestnik (vicarius) hrvatskoga kneza u nekadanjoj staroj Liburniji, te je upravljao župama Krbavom, Likom i Gatskom. U poslove uže Hrvatske izmedju Zrmanje i Cetine nije utjecao ni malo. Tek u X. stoljeću, pošto se je hrvatska kneževina preobrazila u kraljevinu, postao je ban državnim častnikom. Prvi takav po imenu poznati ban bio je Pribunja ili Pribinja za kralja Krešimira Starijega (oko g. 945.). Taj se je ban tako podigao, da je napokon Krešimirova sina Miroslava s priestolja zbacio i ubio (949.). Nasljednici bana Pribunje u X. i XI. stoljeću prvi su muževi u hrvatskom kraljevstvu, prvi do kralja. Sami kralji zovu ih „potentes bani", te se uz kralje spominju vazda i bani. Djela i odluke kraljeve odobravaju vazda bani (fauentibus nobilibus banis). Imade pače banâ, koje i sam byzantinski car odlikuje častima i naslovima (imperialis protospatarius), te im podjedno povjerava upravu dalmatinskih gradova. Čini 1 Rački, Doc. 38. 2 Arkiv za jugosl. povjestnicu XI. p. 42. 3 Rački, Doc, 46.