VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 69

69 miri regis Chroatorum", kaže se, daje tu izpravu napisao neki Dabrona „iussu Pribimiri, vicarii regis". Za kralja Zvonimira dakle bio je u Hrvatskoj i „vicarius regis". Šta je taj kraljevski vikar? Nehotice se sjećamo, da se u polovici 13. stoljeća u Dubrovniku onaj častnik, koji se latinski zove „vicarius", u ćirilicom pisanim spomenicima naziva „ban". Nije li dakle i taj Pribimir bio po latinski „vicarius", a po hrvatski „ban"

? * * * Izložio sam sve, što se može znati i nagadjati o hrvatskim banima u drugoj polovici XI. stoljeća. Dokumentovana su tri bana: Goyzo (1059.—1069.), Svinimir ili Zvonimir (1070.—1073.) i Petar (1074.). Možda je taj potonji ostao banom i poslie za kralja Zvonimira (Petrus Suacig = Petar od plemena Svačić), ali kao protivnik Zvonimirov ; možda je nadalje bio banom i Pribimir (1086.) kao „vicarius regis" ? No da li je bilo bana prije godine 1059., i da li je imao nasljednika onaj ban buntovnik Pribunja, kojega spominje Konstantin Poriirogenet u polovici X. stoljeća? Može li se kako izpuniti praznina od 950—1059.? U jednoj povelji kralja Petra Krešimira, koja je izdana u Ninu oko god. 1062., govori on o svojim predšastnicima i njihovim banima ovako: „Comperimus .... in gestis proaui nostri Cresimiri maioris, quod pro remedio anime sue tradidisset monasterio sancti Chrisogoni territórium aliquod in fundo, qui dicitur Yculus . . . Quod tutum possessoribus suis mansit tempore ipsius, et filii eius Dirzislai, et eorum potentibus banis Pribyne et Godemiro, et temporibus Suataslao et fratrum eius Cresimir et Goyslao, et filii eius Stephani, patris mei, fauentibus nobilibus banis, qui eorum fuere temporibus, hi sunt Guar da. Bosethech et Stephanus Prasca".

1 Po ovom mnogo i vrlo različito komentovanom mjestu bili su u u Hrvatskoj počev od kralja Krešimira Starijega pak do kralja Stjepana I. ovi bani: Pribyna, Godemir, Guar da, Bosethech i Stephanus Prasca. Da ih ogledamo nešto izbliže. 1. Pribyna. Jamačno je taj Pribyna istovjetan s onim Pribunjom, za kojega Konstantin Porfirogenet priča, da je ubio Krešimirova sina Miroslava. Ako to stoji, onda banovanje Pribyne ili Pribunje pada u vrieme oko god. 950. i prije. 2. Godemir. Sudeći po kontekstu banovao je Godemir za kralja Držislava, koji je bio kraljem god. 970.—4000. Imade jedna izprava od god. 1029., u kojoj se spominje „Heleniza, soror Godemiri bani", koja 1 Rački, Doc. 62.