VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 234

234 Po ovoj viesti sudeći ne možemo dvojiti, da je Hrvatskom i Dalmacijom g. 1116. upravljao neki ban, kojega se ime ne spominje. 4. Alexius (prije 1141.). U jednoj povelji kralja Bele II. (III.) od 20. kolovoza 1181. čitamo, da je „Alexius quondam banus" za dušu svoga pokojnoga sina darovao crkvi zagrebačkoj „predium quoddam Toplissa nomine (Varaždinske Toplice) cum omnibus sibi pertinentiis". Nadalje se čita u rečenoj povelji, da je taj predij crkvi zagrebačkoj silom oteo varaždinski župan Belec (comes de Garestin == Varestin) za vladanja kralja Bele I. (II.) Sliepoga (1131—1141.), i da je onda oteto pridržao posije županov baštinik i nasljednik Mutimir (Mothmer). Sada pak traži kaptol zagrebački, da mu se ugrabljeno povrati.

1 Po sadržaju ove povelje biva jasno, da je prije godine 1143., a vjerojatno i prije 1131. bio hrvatskim banom neki Aleksije, koji je podjedno bio vlastelin u županiji varaždinskoj. Uspomena na bana Aleksija sačuvala se je sve do kralja Andrije I. (II.), pošto taj kralj u jednoj povelji od 1217., kojom je potvrdio crkvi zagrebačkoj njezina posjedovanja, ovako piše: „Metae terrae Topliza, quam Alexius quondam banus contulit, incipit

..."

3 Ako se dakle i ne može suvremenim spomenicima točno ustanoviti, koliko je bilo bana od g. 1102—1144., i kako su se svi redom zvali, ipak po izloženim podatcima nema sumnje, da je već od Kolomana (1102.) bilo bana u Hrvatskoj, i da su se oni naročito kao vrhovni vojvode hrvatske vojske izticali. B. Bani posije Belusa do godine 1225. 1. Arpa ili Apa (1158.). U poveljama, koje je kralj Gejza I. (II.) podielio spljetskoj nadbiskupiji, spominje se u dva maha, da su izdane „in presentia Luce archiepiscopi et Arpe bani et aliorum principum".

3 Prema tomu bio je Arpa neposredni nasljednik Belusov u banskoj časti.

4 2. Ampudius ili Ompudinus (1164—1174.). Prvi put se spominje u jednoj izpravi spljetskoga nadbiskupa Petra od g. 1164.: „temporibus itaque domini Stephani regis Ungarie, filii Geyce regis, et Ampudii eius bani".

5 U spomenicima zovu ga takodjer Ompodinus, pače i Opud. aggressus est, et in die sancti Pauli, videlicet secundo Kalendas Julii dux cum Hungaris campestre bellum peragens Bannum in fugam vertit, multos nobiles Hungarorum cepit..." (Muratori, Scriptores rerum Italic. XII. pag. 266.). 1 Kukuljević, Cod. dipl. IL p. 122. 2 Starine jug. akad. XXI. p. 258. 3 Kukuljević, Cod. dipl. IL, p. 60. i 61. 4 Više o njem vidi u Mikoczy-ja p. 55—56.; zatim u studiji dra. M. Wertnera: Ungarns Palatine und Bane im Zeitalter der Arpaden (Ungarische Revue, XIV. tečaj od g. 1894., p. 146.) 8 Kukuljević, Cod. dipl. IL p. 67.