VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 200

Pisci povjesti opatije topuske drže, da su Cisterciti ostavili topuski samostan u drugoj polovici XV. vieka, i to s razloga, jer im ne bijahu pri ruci data, koja bi govorila, da su fratri Cistercite još i u XVI. vieku bili u Topuskom. Mi imademo dokaz u jednom pismu od 8. ožujka 1521., koje je pisao iz Topuskoga „Valentinus literátus castellanus in Thopozka et Gemlech" kardinalu ostrogonskom Tomi Bakaču, iz kojega jasno vidimo, da je tada još bilo u Topuskom fratara (Cistercita). U tom naime pismu opisuje kaštelan Valentin nasilja, koja su na opatiji topuskoj počinili Benko i Ladislav Ratkaj. To pismo iza naslova govori ovako : „Noverit reverendissima dominacio vestra Thopuzkam occupasse feria sexta ante dominicam Letare ille avarissimus homo, si muros potuisset exportáré, exportasset. Generose domine ! Fratres ibidem existentes ac alii viri deum timentes et matrem eiusdem, dum facta eius vidèrent, a fletu abstinere non potuerunt ..." itd.

1 U tom pismu osobito nas zanimaju rieči „fratres ibidem existentes". Kakovi su to dakle „fratres", koji su tada ondje boravili? To nisu drugi već fratri Cistercite. Koliko ih je tada bilo u Topuskom, ne veli list, nu dovoljno nam svjedoči, da su doista još g. 1521. u Topuskom bili Cisterciti. To je za sada zadnja poznata nam viest o Cistercitima samostana topuskoga. Priobćio E. Laszowski. Epitafij bana Petra Erdöda. Petar Erdödy zasjeo je na bansku stolicu mjeseca ožujka 1557. Njegov mar za obranu domovine i njegova junačtva stekoše dičnu uspomenu u hrvatskoj historiji. Petar Erdödy mnogo je obitavao u svom gradu Jastrebarskom, te se je prema svojim susjedima, obćini jastrebarskoj, veoma dobrim i milostivim izkazivao. Od navala turskih više je puta obranio jastrebarski kraj. On bijaše veoma nabožan čovjek, te je kod kapele sv. Petra u Jastrebarskoj zasnovao posebnu prebendu, koju dobivahu posije od Erdöda imenovani prebendari. Ovaj vrli i vitežki hrvatski ban umre 26. travnja g. 1567. po svoj prilici u svom jastrebarskom gradu. Sahranjen bude u kapelici sv. Petra, koju je za života obilno nadario. Na grob mu bijaše stavljena ploča s nadpisom od jedanaest distiha. Ova grobna ploča stajaše u kapelici sv. Petra još g. 1700., ali je kasnije nestade. Ne zna se, što se je s njome dogodilo. Sto je sadržavao nadgrobni nadpis, ne bi doista nikada saznali, da nam nije netko ovaj zabilježio na odlomku knjige „loci credibiiis" zagrebačkoga kaptola od god. 1568. Na dotičnom mjestu nalazimo sliedeće ubilježeno : Epitafium spectabilis et magnifici quondam domini Petri Erdewdy de Monyorokerek bani etc. Monumentum ejus est in Jaska. Erdewdy Petrus patriae fortissima proies, Post vitae sordes coelica regna subiit, Április sexto et viceno sole oriente Sordidum mundum liquit et astra tenet. 1 Izvorni proces, kojemu prileži ovo pismo, u kr. zem. arkivu.