VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 201

201 % Annus milleno et quingento rite recurso Sexagesimus et septimus iste fuit. Officium sanctum patriae pro pignore gessit, Bonus erat patriae, dux pius ipse suis, Thurca ferox pátriám nunquam vastavit inultus, Hei quoties i 11 i patria chara fuit, Magnanimi officium dixeris principis, atque Protexit terram fortis et ipse suam, Regis coelestis solium est advectus in hora Conspectu ut Christi praemia summa colat. Patria terra genuit, tu nunc letaris in altis Patria non tali digna ministerio. Fecimus haec mesti, ut tibi praestaremus honorem Sed meritis feri gratia nulla potest. Cumque in agone esses, tibi praesens astitit iste Atque evangelio pectora mesta vivit. Hoc etiam cernente cibum se praestitit ille, Qui sibi fo^entem salvat et auget ope./Fnis. Priobćio E. Laszowski. Prilog povjesti školstva u Draganiću. Iz niže priobćenih dviju listina, koje su pohranjene u kr. zem. arkivu, razabire se, kako su se naši stari Draganićani sami brinuli u XVII. stoljeću oko naobrazbe svoje djece. Vidi se, kako je učitelj dobio za svoje uzdržavanje neko selišće, te kako su sami postavili ustanove, kojih se imade učitelj držati u svom životu. Zanimivo je takodjer i to, da je nadzor nad njim vodila obćina i župnik draganički. Te dvie listine glase ovako : I. Ja Iuan Herendich supan buduehi usze moie bratie, y obehine plemeniteh Draganicheu, naznanie daiem uszem, y uszake uerzte poglauitem lyudem, po ouom moiem otuorienom liztu, kade bi ga uredno stati, naperuo doiti, ali sze snyim szuedochiti, y podpreti, kako mi uszi obehina Draganichi, ni jednoch, nego pache unogo puti uu klupeh ztolu nassem nauadnem pri szuetom Juriu na Sipku, uu uelikom ztrahu, y boiazliuozti (za zgublinie naszeh prauicz, ako ne bi napunoma na szuechniczu summe, ali dohotka miloztiune Gozpode zemalyzke, polik pogodbe bilo) bili iezmo, y buduch na perui dan Februara miszecza, na koi dan bisse nam, y morali iezmo od uszega kotara Draganichkoga summu zprauiti, y uu Kereztinacz grad zpraulienu odnezti y uszega kotara dohodak zprauan buduehi, szamo od pokoinoga Jurka Petaka szela, imania, y szlobode uu Lazinzke birichye, dohotka nebuduehi, koga nizmo mogli drugach uu tuerdom letu dobiti : Jurko Petak ztari mertau buduehi, Mihal, y Iuan Petaki szini, y heresi rechenoga Jurka Petaka po szuetu, pred neuolium y gladom proiduehi, nego uu kotaru nassem Draganichkom buduehi Margaretha Petak zakonzka gospodaricza Mihalia Benczeticha, y Catharina Petak ios nepokriuena, a to keheri roiene pokojnoga Petaka, kakti naiperue uolnicze, y haeresiczc, na koie (ar odmika nebisse, buduehi uu pogibeli uszi mi, y nasse prauicze), polik