VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 87

M. STANISAVL JRVIC: BARAN

OVE ZEMLJE 87 čenim medama ovaj posjed obuhvaća i današnje selo Resnik, koje je također pripadalo Baranu, kako se to razabire iz skupne potvrde Baranovih zemalja zagrebačkoj crkvi, navedene niže pod točkom 6. Tkalčić je smatrao, da ime današnjeg sela Čulinca, koje leži na području toga posjeda, potječe od imena Cehna, pa je u regestu izprave označio ovaj posjed kao »Čehlinec ili Čulinec«.

13 Od Tkalčića preuzeo je ovaj naziv i Smičiklas u svoj Codex.

14 Značajan je u ovoj izpravi umetak »et uersus australem partem in presenti agitur.« Iz njega razabiremo, da je Baranu pripadao još i znatan dio zemljišta uz Savu zapadno od toga posjeda. Svakako je Baran sudeći po ovom umetku bio u svoje doba znamenita ličnost i poznat kao vlastnik znatnih zemljištnih posjeda. 6. Skupna potvrda Baranovih zemalja zagrebačkoj crkvi (1217. Smičiklas, Codex III. str. 154). Putujući u Svetu zemlju zaustavio se Andrija, kralj ugarski i hrvatski godine 1217. u Zagrebu i potvrdio zagrebačkoj crkvi sve prijašnje darovnice o njenom zemljištnom posjedu. U ovoj izpravi govori se i o zemljištima, koja su nekad pripadala Baranu, a prešla su u posjed zagrebačke crkve. Ove se zemlje nabrajaju u posebnom odlomku izprave: »Insuper ut ecclesia sepedicta contra cuiuslibet false cauilacionis seminarium, quod emergere posset in posterum, terras quas Baran decanus Resnek uidelicet, Scepnica, Brest, terra Sihcneh et Werethc, Tornoa cum terra Coeani et Duls, quam Nues Bachachiensis prepositus eidem ecclesie contulit, prout in nostris earum ueritas continetur priuilegiis, cum quadam insula nomine Preulaca cum tribus clausuris piscature, quas memoratus B(aran) decanus eidem ecclesie contulerat, sed occupatus morte nondum super hoc impetrare potuerat priuilegium, tranquilla pace possideat in perpetuum, presencium série censuimus annotare.« Među Baranovim zemljama, što su ovdje nabrojene, nalazimo dva posjeda, o kojima su nam sačuvane darovnice. »Terra Sihcneh et Werethc« bez sumnje je istovjetna sa zemljom »fratrum Cehna et Weretk« (vidi gore točku 5.), a »terra Coeani« je isto što i »terra Caiani castrensis« (vidi gore točku 3.). Osim toga saznajemo iz ove izprave i za neke druge Baranove zemlje, o kojima nam darovnice više nisu sačuvane. 1 11:1 i [ "' !" 1 ''

r

' To je najprije »Resnek«, posjed jamačno istovjetan s današnjim selom Resnikom u obćini Sesvete kraj Zagreba. Prema statutu Zagrebačkog kaptola ovo je selo god. 1334, sačinjavalo dva kaptolska predija »duo predia in Reznek«,

13 a u prvom popisu župa od iste godine spominje se »ecclesia beate virginis in Reznek«.

16 Nadalje sé ovdje navodi Baranov posjed »Scepnica«, današnja Sopnica u obćini Sesvete. U darovnici, koju smo naveli gore pod točkom 5. Sopnica se spominje god. 1214. kao Baranov posjed i ujedno kao početna meda zemlje »Cehna et Weretk«. U sliedećoj skupnoj potvrdi zemalja zagrebačke crkve, koju je izdao Karlo Robert god. 1328. i koju navodimo niže pod točkom 7, ovaj se posjed naziva »Scepniche apud 13 Tkalčić, Povj. spom. zagr. bisk. I. str. 35. 14 Smičiklas, Codex'III. str! 129. 15 Tkalčić, Povj. spöm. zagr. bisk. II. sir. 69. 16 Isto djelo II. str. 89.