VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)
Strana - 88
88 VIESTNIK HRVATSKOG DRŽAVNOG ARHIVA ecclesiam omnium sanctorum«, jer tada već postoji crkva, posvećena svim svetima (danas Sesvete). Dalje je ovdje spomenut Baranov posjed Brest, koji će biti istovjetan s današnjim selom Brestjem u obćini sesvetskoj. Prema kaptolskom statutu ovo je selo obuhvaćalo dva predija »villa Brezth duo predia«. 17 Iz ove skupne potvrde saznajemo još, da je Baranu pripadala »Tornoa cum terra Coeani«. Zemlju Coeani već smo spomenuli pod točkom 3. pa nam se valja još osvrnuti na Baranov posjed »Tornoa«. Posjed »Tornoa« bit će bez sumnje današnja Resnička Trnava u obćini sesvetskoj. Ovaj posjed graniči s iztočne strane sa do sada poznatim Baranovim posjedom »Cehna et Weretk« (vidi gore pod točkom 5.). Granicu među njima sačinjava potok Trnava. Na zapadu pako od posjeda Trnave nalazi se u neposrednom susjedstvu poznati Borongaj, po tradiciji također Baranov posjed, kojemu je iztočna međa današnji potok Štefanovec. Prema tomu ne ćemo pogriešiti, ako posjed Trnavu ograničimo sliedećim međama: s iztoka potokom Trnavom, sa zapada potokom Štefanovcem, s juga riekom Savom, a sa sjevera glavnom cestom Zagreb —Sesvete. Za južnu medu, rieku Savu, imamo neizravnu potvrdu u već spomenutoj rečenici iz izprave od godine 1214. o zemlji »Cehna et Weretk« »et uersus australem partem eadem Zowa circuit omnes alias terras eiusdem Barani decani, huic terre contiguas ..« Na koncu se u ovoj skupnoj potvrdi spominje kao Baranov posjed »insula nomine Preulaca cum tribus clausuris piscature« i to sa značajnim dodatkom »quas memoratus Baran decanus eidem ecclesie contulerat, sed occupatus morte nondum super hoc impetrare potuerat priuilegium.« Prema tomu je Baran ovaj svoj posjed još za života odstupio zagrebačkoj crkvi, ali ga je smrt zatekla prije, nego što je uspio o tom darovanju izhoditi izpravu. Posjed na Savi po imenu Prevlaka poznat nam je iz Tkalčićevih »Poviestnih spomenika zagrebačke biskupije« kao kaptolsko imanje, a i danas postoji na Savi u obćini Oborovo, kotara dugoselskoga, selo Prevlaka, koje se nalazi na području toga sredovječnog posjeda. Sačuvana nam je i izprava Andrije, kralja ugarskoga i hrvatskoga od godine 1217., kojom potvrđuje posjed Prevlaku nekom Egidiju. Kasnije je Egidij poklonio ovaj posjed Zagrebačkom kaptolu. Kaptol ga je nekako u prvom deceniju 14. stoljeća izgubio, ali ga je za kaptol opet stekao poznati hrvatski pravnik i povjestničar Ivan, arhiđakon gorički, pisac kaptolskoga statuta. 18 Baran je vjerojatno prije god. 1217. stekao od Egidija jedan dio njegova posjeda Prevlake, koji se sastojao iz otoka među savskim rukavima, pa je ovaj svoj dio velikog imanja Prevlake poklonio Zagrebačkom kaptolu. 7. Skupna potvrda Karla Roberta. (1328. Smičiklas, Codex IX str. 406) Karlo Robert, kralj ugarski i hrvatski, izdao je 17 Isto djelo II. str. 69. 18 Tkalčić, Povj. spom. zagr. bisk. I. str. 36, II. str. 44. Tkalčić, Ivan, arcidjakon gorički, domaći pisac XIV. vieka. Rad Akademije knj. 79. str. 116.
