VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 84

84 VIESTNIK HRVATSKOG DRŽAVNOG ARHIVA Klaić misli »da je rečeni »Castrum Nicola« stajao kod današnjeg sela Donje Zeline, gdje se već 1334. spominje »ecclesia sancti Nicolai de Zelna«, današnja župna crkva sv. Nikole u Donjoj Zelini. Baš tu u okolišu crkve sv. Nikole, a s lieve strane potoka Zeline jesu dva lokaliteta, gdje je mogao stajati grad Nikola. Jedno se mjesto zove Gradina, a izpod njega se prostire plemićki dvorac Paukovec, a drugo se zove Gradišće te se stere uz cestu, koja vodi iz Doljnje Zeline u selo i plemićki dvorac Sveta Helena.«

5 Ovom Klaićevu mišljenju pridružuje se i Szabö, koji osim toga upozoruje na sličan naziv »Castrum Gregorii«, što se spominje u izpravi o posjedima zagrebačke crkve od god. 1217. Szabö misli, da bi »Castrum Gregori« mogao biti Kalnik.

6 Klaić je ovo svoje rješenje neobičnog naziva »Castrum Nicola« zasnovao na predpostavci, da je grad prozvan imenom svetca, kojemu je posvećena obližnja crkva. Ipak se čini vjerojatnije da je ime »Nicola« označivalo posjednika toga castra. Da se je radilo o svetom Nikoli, težko da bi u izpravu, koju je sastavljao svećenik, ovo ime ušlo u hrvatskom narodnom obliku i bez oznake »sanctus«. Moguće je prema tomu, da »Castrum Nicola« nije bio kod današnje Doljnje Zeline. U skupnoj potvrdi posjeda zagrebačke crkve od godine 1217., koju navodimo niže pod točkom 6., nabrojeni su svi posjedi, što ih je ta crkva dobila od Barana, a među njima i »Tornoa cum terra Coeani«. Nema sumnje, da je »terra Coeani« isto što i »terra Caiâni castrensis«, dok je »Tornoa« današnja Resnička Trnava, kako je potanje razloženo dolje pod točkom 6. »Terra Caiani castrensis« mogla je prema tomu vrlo lako biti negdje u neposrednom susjedstvu ili bar u blizini Resničke Trnave. Čini nam se stoga, da i »Castrum Nicola« treba tražiti negdje u okolici toga sela. 4. »... predia Prezeka circa Zauam, quondam Bara n i

...« (Tkalčić, Povj. spom. zagr. bisk. sv. II. str. 44.). Izpravom od godine 1209. vraća Andrija, kralj ugarski i hrvatski Vratislavu i njegovoj braći od plemena Acha djedovinu, koju su izgubili u ratu proti kralju Emeriku. U njoj se navode brojni posjedi Vratislavovi kao i njegove braće i rođaka, a među ostalima i ovaj: »Habet V(ratizlaus) comes predium nomine Horonguza inter Zawam et Cherniz, quod est commune fratribus suis, cuius meta incipit ad caput Drenec, ubi est meta de terra, quam monstrauit metarius Baran.«

7 Ivančan u svojoj razpravi »Vratislav i pleme Aka« navodeći netom spomenuti odlomak iz izprave od godine 1209. veli o tom posjedu: »Ovaj posjed je težko točno opredieliti, jer danas potok Drenec nije poznat, a ime Črnec je toli mnogobrojno, da se tim imenom ništa točno ustanoviti ne dade.«

8 Malo dalje u istoj razpravi Ivančan odlučno odklanja mišljenje, po kojem bi Vratislavova »Horonguza« bila današnja Rugvica, ovim riečima: »Današnja Rugvica, koja leži uz Savu i blizu koje teče potok Črnec ne može biti nekdanja Horugvica, jer je međaš potonjoj bio izvor potoka Drenca, a taj može biti samo u brdovitom kraju.«

8 5 Klaić, Prilozi za povjest grada Zeline, »Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva« n. s. sv. XI. Zagreb 1911. str. 13. 6 Szabö Gj., Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb 1912. str. 18. i 69. 7 Smičiklas, Codex. Sv. III. str. 94. 8 Ivančan, Vratislav i pleme Aka, Vj. zem. arkiva VI. str. 149.