VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 85

M. STANISAVLJEVIĆ: BARANOVE ZEMLJE 85 Protivno ovom mišljenju Ivančanovu držimo ipak vjerojatnim, da je Vratislavov posjed Horonguiza današnje selo Rugvica na obali Save u kotaru i obćini Dugoselo. Današnji potok Črnec bio je iztočna meda rugvičkog posjeda, a rieka Sava bila mu je zapadnom medom, jer se u izpravi jasno kaže, da se posjed nalazi »inter Zawam et Cherniz«. Istina je, što tvrdi Ivančan, da potok Drenec danas nije više poznat. Zato ćemo drugim putem pokušati razjasniti, gdje je od prilike bila međa, koju je pokazao »metarius Baran.« U statutu Zagrebačkog kaptola, što ga je objelodanio Tkalčić, spominje se Baranov posjed Preseka na dva mjesta: 1. »... predia Prezeka circa Zauam, quondam Barani

. . .«

9 2. »pertinent ad custodem ab antiquo marturine de possessione Barani Prezeka et Pozauya vocata pro duabus partibus, parte tercia ipsorum pro eodem Barano vel suis successoribus rémanente .. .«

10 Izpitujući, gdje se je mogao nalaziti Baranov posjed Preseka, došli smo do zaključka, da od brojnih mjesta toga imena dolazi kao Baranov posjed u obzir jedino današnje selo Preseka (novo ime: Oborovska Preseka) na obali Save u obćini Oborovo, kotara dugoselskoga. Ovaj Baranov posjed nalazi se južno od današnje Rugvice, koju smatramo Vratislavovim posjedom. Vjerojatno je da su oba ta posjeda u XIII. stoljeću među sobom neposredno graničila, jer je selo Novaki Oborovski, koje se danas nalazi među njima, očito novija naseobina. Ime posjeda Posavje, koji je s Presekom vjerojatno sačinjavao jednu cjelinu, nije danas više poznato. Zemljani međaš Baranove Preseke označivao je u XIII. stoljeću granicu između Baranova i Vratislavova posjeda. Prema tomu držimo vjerojatnim, da je taj »metarius Baran« upravo naš kanonik i dekan. Baran je savremenik Vratislavove darovnice od god. 1209., pa je vrlo vjerojatno, da je on sam osobno sudjelovao kod razgraničenja Vratislavovih posjeda zajedno s ostalim zagrebačkim kanonicima, koji su po svjedočanstvu izprave od god. 1209. prisustvovali tomu važnom činu.

11 Stoga nam se čini, da nisu dovoljno jaki Ivančanovi razlozi, s kojih je napustio identificiranje Vratislavova posjeda Horugvice s današnjom Rugvicom na Savi. Ovakovom rješenju ne smeta, što danas u blizini Rugvice na Savi nema više potoka po imenu Drenec. Ne slažemo se s Ivančanovom tvrdnjom, da je izvor potoka Drenca mogao biti samo u brdovitom kraju, jer u savskoj nizini ima mnogo potoka, koji ne dolaze s brda, nego izviru u samoj savskoj ravnici. Takve izvore narod zove »zvirnjaki«. Sa prirodom podvodnog tla u blizini Save u skladu je i naše mišljenje, da je taj potok s vremenom nestao, kad su podzemne vode izmienile svoj tok. Potok Drenec, kojega danas više nema, mogao je vrlo lako u XIII. stoljeću izvirati na mjestu, gdje je bila međa Baranova. Ime toga oblika nije neobično u tom kraju, o čemu nas uvjerava ime sela Drenje kod nedalekog Šćitarjeva. Ivančan je Vratislavovu Horugvicu stavio u samoborsku okolicu još i stoga, jer je prema svjedočanstvu izprave od god. 1342., u kojoj se 9 Tkalčić, Povj. spom. zagr. bisk. sv. II. str. 44. 10 Isto djelo sv. II. str. 98. 11 Smičiklas, Codex III. str, 92 »... coram quam pluribus

... zagrabiensibus canonicis

...«