VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 13

Ž. TAN OD I: ZAGREBAČKA »ZLATNA BULA Vanjska razdioba teksta odgovara obliku pergamenta. Kroz cieli srednji viek napisali bi čitav tekst bez stanki i novih alineja, nadovezujući jedan dio na drugi. U izpravama ugarskih kraljeva u XII. st. redovito izpisuju cieli pergament, radi štednje prostora, i ne ostavljaju prazne rubove — marge, premda kadkada čine i to, a tako je i za Andrije I. (II.), dok od Bele III. (IV.) ostavljaju marge, kadkada i vrlo velike. »Zlatna bula« ima još razmjerno uzke marge. Radi pravilnog pisanja redovito su redke podcrtali, načinivši obično crte tako, da bi kakvim šiljatim tvrdim predmetom urezali u pergament sliepe, suhe crte ili sa Prednja strana zlatne bule kralja Emerika. (Nalazi se na izpravi iz god. 1202., MODL 39 249 u Državnom arhivu u Budimpešti) strane teksta ili s poleđine. Rjeđe su učinili crte tintom ili kositrom. »Zlatna bula« ima sliepe crte povučene sa strane teksta, te su podcrtani redci, kao i lievi i desni rub teksta, odakle dokle idu izpisani redci. Tinta, kojom su pisali u srednjem vieku, redovito je crna. Tako u XIII. st. Conradus de Mure

49 izričito kaže, da izprava mora biti napisana crnom bojom »aliis coloribus exclusis«. Crna je boja većinom jače ili slabije izbliedjela, te danas izgleda smeđa i žuta, premda je više puta dobro sačuvana. U XII. i XIII. st. kod nas i u Ugarskoj imaju odličnu tintu, koja se do danas dobro sačuvala, te se tekstovi mogu dobro čitati, što je slučaj i kod »zlatne bule«, koja je zadržala gotovo prvotnu tamnu boju, koja nije izbliedjela, već je mjestimice sloj tinte pojedinih slova i rieči odpao. Tako na donjem dielu kod velike mrlje pojedina su se slova odliepila od prvotnog mjesta i masa tinte priliepila na gornji dio, s kojim se donji dio uslied pregibanja doticao, te se i taj priliepljeni dio dobro sačuvao (n. pr. kod rieči »Rolando«). Pečat ima kod izprava posebno značenje i vriednost, naročito u posljednjim stoljećima srednjeg vieka, kada postaje glavnom potvrdnom snagom izprave. On je izražaj volje izdavača, te znači njegov pristanak ili potvrdu pravnog čina. Pečat ima dvie velike prednosti, jer ga je 1) težko izraditi u srednjem vieku, a prema tome i težko krivotvoriti, a 2) ima individualni karakter, jer se dobro razlikuju pečati pojedinih vlastnika, 49 Szentpétery, o. c., str. 12.