VIESTNIK 9-10. (ZAGREB, 1941.)

Strana - 2

znatnih ostataka arhiva Ličko-Krbavske županije. Ôvaj zadnji bio je nakon prevrata g. 1918. gotovo sasvim uništen, a isto tako i bivši pukovnijski arhiv Ličke pukovnije. Uspjelo mu je pribrati mnoge porodične arhive kao darove ili depozite. Tako je nastala ona velika serija obiteljskih arhiva, koja danas predstavlja dragocjenu tekovinu Državnog arhiva u Zagrebu. Isto tako je pribrao arhive raznih rasparceliranih imanja, koji danas sačinjavaju posebnu seriju s oznakom imena pojedinih imanja. Od pojedinačnih isprava, koje se odnose na pojedina mjesta ili osobe, a koje su bile pribavljene za ovaj Arhiv, svrstao je pojedine samostalne komade u odgovarajuće serije i tako stvorio mogućnost da se ove serije postepeno upotpunjuju. U pojedine serije uvršteno je vrlo mnogo raznih arhivalija, koje su mogle biti nabavljene kupnjom. Kad nisu postojale posebne serije, ove su arhivalije bile uvrštene kronološkim redom u zbirke Acta neo-acquisita. Smrt dra Bojničića g. 1925. prekinula je njegov rad na uređivanju Vjesnika zagrebačkoga Arhiva, koji je g. 1899.—1920. izlazio pod naslovom Vjesnik hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga Zemaljskog Arhiva, a baš g. 1925. uzeo novi naslov Vjesnik Državnog Arhiva. Laszowski je dovršio uređivanje ovog prvog godišta nove serije Vjesnika i nastavljao njegovo uređivanje sve do godine 1939. Tako je pod njegovim uređivanjem izašlo osam godišta Vjesnika za g. 1925.—1939. Za Vjesnik je tadanji vladin tajnik dr. Josip Nagy preuzeo obrađivanje pojedinih pitanja o najstarijim hrvatskim ispravama i pod naslovom »Diplomatičko-paleografske studije« izdao četiri priloga o hrvatskim javnopravnim, kneževskim i kraljevskim ispravama iz vremena hrvatske narodne dinastije. Iz područja hrvatske diplomatike objelodanjena je u sedmom svesku Vjesnika za g. 1937. zanimljiva rasprava dra. O. Ante Matijevića iz Dubrovnika »O nekim poveljama pogrešno datiranim u Smičiklasovu Zborniku«. Za Vjesnik su dali lijepe priloge prof, hrvatske povijesti na zagrebačkom Sveučilištu Vjekoslav Klaić (Hrvatsko pleme Kraščić ili Kriščić. — Borba za hrvatske prekosavske krajeve i njihova reinkorporacija 1814.—1822. — Hrvatska pjesma prigodom reinkorporacije prekosavskih krajeva 1822. — Prilozi za historiju hrvatskoga državnoga prava), Ivan Bojničić (Hrvatski misionar XVII. vijeka), Dane Gruber (Nekoja pitanja iz starije hrvatske povijesti XI. i XII. stoljeća), Petar Karlić (Hrvatski kralj Dimitrija Zvonimir — posljednji Trpimirović Stjepan II. Od smrti posljednjega Trpimirovića Stjepana II. do ugovora na Dravi 1102.), Rudolf Horvat (Prilozi povijesti progona vještica u Hrvat-