VIESTNIK 9-10. (ZAGREB, 1941.)

Strana - 3

skoj. Varaždinske »coprnice«), Melita Pivec (Spomenica o gospodarskom položaju Ilirske Dalmacije), Kerubin Šegvić (Obrana Klisa i zasluge Splićanina Tome Crnica u pismu Klementa VII, g. 1525.), Krešimir Filić (Inventar varaždinske tvrde g. 1584. — Vjenčanje Tome Erdödyja s Marijom Ungnadovom), Vjekoslav Noršić (Franjevački samostan u Samoboru. — Regesta arhiva obitelji pl. Bedeković-Komorski 1267.—1600. — Genealoški podatci o plemićkim porodicama iz matica župe Brdovec), Ivan Beuc (Kojim pravom postaje Marija Terezija hrvatskim kraljem), Fran Hrnčić (Urbar Pavlinskog samostana u Strezi iz g. 1477.), Vjekoslav Stefanie (Fragment glagolske notarske knjige Ivana Mantakovića, bašćanskog notara, iz g. 1526. i 1527.), Antun Šimčik (Bilježnica sisačkog špana Jurja Turjaka, kanonika zagrebačkog iz g. 1649.), Nikola Žic (Nekoliko glagolskih listina iz nekadašnjega franjevačkoga samostana sv. Grgura u Kopru) i mnogi drugi. U trećoj knjizi Vjesnika za g. 1928. Laszowski je objelodanio nastavak i svršetak studije Nikole pl. Tomašića »Constantini Imp. Porphyrogeniti de administrando imperio«, a u osmoj za g. 1939. njegovu studiju »Vrhovničko pravo kovanja novca u vrijeme sklopljene unije s Ugarskom«. Sam je dao nekoliko opsežnih priloga o franjevačkom samostanu u Jastrebarskom, o opsadi i obrani Petrinje g. 1596. (opis savremenika Nikole Stepanića Selničkoga i Stjepana Medaka, o posljednjim danima Ane Katarine grofice Zrinske i njezina sina Ivana Antuna, o arhivu grada Koprivnice, o hrvatskoj plemenskoj općini Cvetkovići, o turskim sužnjevima u Hrvatskoj u XVII. stoljeću, o turskim osvajanjima u Slavoniji g. 1553., o Hrvatskoj gardi na saksonskom dvoru u Drezdenu, o epitafiju Adamu grofu Zrinskomu i t. d. Izdavanje Vjesnika, upotpunjavanje arhivskih zbiraka i priručne knjižnice, u kojoj su sabrana glavna djela za rad u Arhivu, bilo je skopčano s velikim poteškoćama zbog nedovoljnih iznosa, kojima je raspolagao. Tako je bilo i s iznosima za osobne izdatke. Ravnatelj dr. Bojničić i E. Laszowski skupa s drom Nagyom izradili su u više navrata obrazložene prijedloge o arhivskom zakonu i o osnivanju posebne arhivske škole uz Državni arhiv u Zagrebu, u svrhu spremanja mladih ljudi za vrlo delikatnu arhivsku službu. Ovi su prijedlozi bili udešeni prema načelima, koja postoje za službu u državnim arhivima. Svi su ostali neuvaženi, i tako sam arhiv nije mogao sebi pribaviti potpuno kvalificirane ljude za svoju službu. Laszowski se morao pomagati samo prigodnim osobljem,