VIESTNIK 9-10. (ZAGREB, 1941.)

Strana - 102

Donosim tri dokumenta, jedan je izvještaj provikara zadarskog kaptola kanonika Mate Šantića, zamjenika nadbiskupa Josipa Godeassi-a, koji, u odsutnosti nadbiskupa, izvještava »privatno« Vjekoslava Mariju Pini-a, biskupa splitskoga; drugi je pismo nadbiskupa Godeassi-a biskupu Pini-u, a treći je odgovor biskupa Pini-a nadbiskupu Godeassi-u. Prema izvještaju provikara Mate Šantića, u nedjelju 29. lipnja otkrio je rektor sjemeništa (zadarskoga), da je klerik Bakotić

14 u blizini kapucinskoga ospicija održavao ljubavno dopisivanje s licem drugog spola. Saznavši, da je to rektor doznao, u ponedjeljak uvede Bakotić 11 svojih drugova k rektoru, da se potuže na prefekta Matešana,

15 tereteći ga, da je nepravedan i klevetnik, i tražeći njegovu ostavku. Rektor je saslušao i Matešana, pa pošto je čuo jednu i dru^u stranu, dade krivo mladićima ne obazirući se više na njihovu pritužbu. Ogorčeni na ovakav postupak, u utorak 1. srpnja u 11 sati prije podne povratiše se k rektoru, te mu predložiše, ili da kroz dva sata otpusti prefekta Matešana, ili da ih pusti otputovati kući. Ovo je zbunilo rektora i oko 1 sat poslije podne istoga dana dode kazati Šantiću slučaj i pitati za savjet, kako će postupati s mladićima. Slučaj se Šantiću učinio ozbiljnim, koliko zbog ugleda zavoda, toliko zbog sudbine samih mladića, ako ih se pusti u naglosti otputovati, pa je preporučio rektoru, da se nikome ne da putna karta, a kod Kotarskog poglavarstva, da se nikome ne da putnica, te je uz to naredio, da se sazove sjednica profesorskog vijeća u 4 sata poslije podne. 14 Antun Bakotić (1831.—1887.), rodio se 4. studenoga 1831. u Kaštel-Gomilici. God. 1841. pošalju ga roditelji u splitsko sjemenište, da postane svećenik, jer je postojala tradicija, da netko iz obitelji bude svećenikom. Njegov sin, kanonik Vladimir Bakotić, kaže da njegov otac ne osjećaše poziva za svećeničko zvanje, pa da je poslije savjetovanja s ispovjednikom »početkom mjeseca lipnja g. 1850.« izašao iz teologije. Kako se vidi, ni on nije znao, kako mu je otac otišao iz teologije, niti točnu godinu. Našavši se na cesti, pode Karlo Antun Bakotić u Veneciju, provodeći život bohema. Tu je proboravio u dva prekida preko 4 godine učeći matematiku i fiziku kod prof. Toffoli-a. Nakon toga se preseli u Beč, gdje se upiše na filozofski fakultet, odabravši/ predmete matematiku i fiziku. Položivši sve ispite postane profesorom, te je kao takav služio na Rijeci desetak godina (1861.—1871.), zatim je postavljen za upravitelja niže realtor, u Šibeniku, a iste godine 1871. postavljen je ravnateljem splitske gimnazije. Umro je 1887. (lap. Karlo Antun Bakotić: Raja. Zagreb, 1908. Predgovor Vladimira Bakotića I.

—XXXII. 15 Vjerojatno Andrija Matešan, rod. 25. studenoga 1825. u Srinjinama, pitomac splitske biskupije, koji je bio za jedan tečaj stariji od Botića, a vrlo dobar dak. Obično se u konviktima za prefekte uzimaju stariji pitomci. I danas se u sjemeništima to prakticira. (V. Katalog 1850./51. III. tečaja u splitskoj teologiji).